Njemački historičar i penzionisani brigadni general Klaus Wittmann istakao je da Rusija do sada nije odustala od ciljeva koje je željela da postigne u Ukrajini i da stoga neće biti voljna da pregovara, javlja Anadolija.

Wittmann je povodom godišnjice rata u Ukrajini govorio o ruskim ciljevima i pregovorima o završetku rata, te naveo da se svi nadaju da će strašni rat završiti i da se postići mirovni sporazum.

“Međutim, Rusija do sada nije odustala ni od jednog svog cilja”, poručio je.

Smatra da su ciljevi Rusije da podijeli Ukrajinu i uništi je.

“Ne vidim nikakvu mogućnost pomirenja između odbrane Ukrajine, čije je postojanje ugroženo, i volje ruske administracija da ga uništi. Stoga, pregovori počinju kada ruski predsjednik Vladimir Putin shvati da ne može pobijediti u ovom ratu, da ne može ostvariti svoje ciljeve”, istakao je Wittmann.

Tvrdi da će se ti pregovori voditi prema uslovima Ukrajine, a ne Putinovim.

Naveo je da treba procijeniti sve mogućnosti za pregovore, ali ipodsjetio da je mnogo ljudi razgovaralo s Putinom prije invazije koji im je rekao da ne razmišlja o napadu na Ukrajinu.

Kako je kazao, Kina i Rusija su bliski kao “braća” i stoga Kina ne može preuzeti konstruktivnu ulogu.

Wittmann je optužio zapadne zemlje da nisu pružile blagovremenu podršku Ukrajini.

“Oružje isporučeno Ukrajini kasnilo je i oskudno je od početka. Mislim da bi Ukrajina trebala imati sve što joj je potrebno da se odbrani i povrati svoje ukradeno područje”, rekao je Wittmann.

Kritikujući kasne odluke njemačke vlade da isporuči oružje Ukrajini, Wittmann je rekao: “Odluke njemačkog kancelara (Olaf Scholz) u vezi s tenkovima i oklopnim borbenim vozilima donesene su nakon šest mjeseci. Mogao je to dati i prije”.

Ne smatra da će se ruska vojska usuditi da napadne zemlje NATO-a u ovom trenutku.

“Ovo može biti za kasnije. Ako Rusija postigne svoje ciljeve u Ukrajini, neće stati na tome. Kada ponovo izgradi svoju moć, može napasti, na primjer, vrlo ranjive baltičke zemlje na istočnom krilu NATO-a”, izjavio je Wittmann.

Komentarišući kako je rat uticao na vanjsku i odbrambenu politiku Njemačke rekao je da je “ovo bilo upozorenje”.

“To je bilo i upozorenje na koje je trebalo obratiti pažnju kada je Rusija nezakonito anektirala Krim 2014.”, rekao je Wittmann.

Podsjetio je i na govor premijera Olafa Scholza u skupštini 27. februara 2022. godine.

“Scholzovim historijskim govorom tri dana nakon ruske invazije na Ukrajinu, srušen je njemački tabu da ne šalje oružje u krizna područja. Scholz je također obećao da će ojačati naše oružane snage i obnoviti sve sposobnosti koje su bile napuštene u proteklih 30 godina”, kazao je Wittmann.

Napominjući da treba ponovo uspostaviti njemačke vojne kapacitete i ojačati “čak i ispražnjene” trupe ljudstvom i novim materijalima, Wittmann je dodao da u njemačkom društvu treba ponovo uspostaviti mentalitet u kojem je odbrana zemlje i NATO-a u prvom planu.