Zvanični podaci pokazuju da većina studenata u švedskom Malmeu ima migrantsko porijeklo, a neki sociolozi upozoravaju da bi Šveđani do 2050. godine mogli da postanu manjina u sopstvenoj državi.

Vijest o studentima podstakla je zahtjev za osnivanjem novih obrazovnih ustanova u kojima migranti mogu učiti na svom maternjem jeziku, posebno arapskom, uz tvrdnju da je švedski sada “manjinski jezik”.

Prema web-stranici gradske uprave, jedna trećina stanovnika Malmea rođena je u inostranstvu – Irak je najčešća zemlja rođenja, dok su Sirija i druge zemlje Bliskog istoka takođe visoko na listi.

Demografska transformacija najizraženija je kada se posmatraju najmlađe dobne grupe.

Podaci pokazuju da dvije trećine osoba u dobi od pet do 19 godina imaju useljeničko porijeklo, a u taj podatak nisu uključeni treća generacija useljenika i nacionalne manjine, prenosi portal “Remix”.

Vanredni profesor socijalnog rada Erica Righard, koja radi na Univerzitetu Malme, smatra da demografske promjene predstavljaju nove izazove za integraciju.

Konzervativci u Švedskoj već dugo ukazuju na Malme kao na vjesnika budućnosti kojoj se većina Šveđana – protivi, jer se grad potpuno transformisao iz etničkih Šveđana u multikulturalno područje obilježeno urbanim propadanjem.

U tom gradu postoje klanovi migranata i zabranjene zone, a grad je nesiguran za žene na mnogim mjestima.

Podaci takođe pokazuju da su migranti i oni migrantskog porijekla odgovorni za veliku većinu ubistava, pucnjave, grupna silovanja i pljačke u cijeloj Švedskoj.

U nekim stručnim izvještajima navedeno je da je švedski jezik manjine i stoga se više ne predlaže kao glavni jezik nastave u Malmeu.

Kyösti Tarvainen, finski profesor i istraživač na Odjeljenju za matematiku i analizu sistema na Univerzitetu Alto u Helsinkiju, predviđa da će Šveđani postati manjina u vlastitoj zemlji do 2050. ako se trenutni trendovi useljavanja nastave.