Veliku pažnju privukla je izjava francuskog predsjednika Emmanuel Macrona koji je nakon posjete Kongu poručio “Ne pljački, ne balkanizaciji, ne ratu u Demokratskoj Republici Kongo”.

Ono što je najviše pažnje privuklo jeste upotreba izraza “balkanizacija” koji je u najmanju ruku uvredljiv za stanovnike Balkana.

Posjeta Kongu je dio turneje francuskog predsjednika po zapadnoj Africi u kojoj je namjeravao da se promovira navodno novi pristup Francuske prema njenim bivšim kolonijama.

U govoru u Parizu prije puta Macron je pozvao na izgradnju novog balansiranog odnosa sa Afrikom i reduciranje francuskog vojnog prisustva u zapadnoj Africi.
– Cilj ove nove ere je rasporediti našu sigurnosnu prisutnost u pristupu temeljenom na partnerstvu – rekao je Macron u govoru.

Osuda protiv pobune

U budućnosti će francuske vojne baze na kontinentu biti “upravljane” s lokalnim osobljem, rekao je francuski predsjednik, dok će u sljedećih nekoliko mjeseci doći do “vidljivog smanjenja” broja francuskih vojnika stacioniranih u Africi.

Tokom posjete Demokratskoj Republici Kongo, Macron je osudio grupu M23 koja vodi pobunu protiv države u istočnom dijelu, i za koju se smatra da uživa podršku susjedne Ruande.

– Ne pljački, ne balkanizaciji, ne ratu u Demokratskoj Republici Kongo. Francuska se nikada nije mirila sa fatalnošću historije, niti sa užasom rata – napisao je Macron na Twitteru.

Ni pillage, ni balkanisation, ni guerre en République démocratique du Congo.

— Emmanuel Macron (@EmmanuelMacron) March 4, 2023

Dok su sa jedne strane pozitivne namjere francuskog odmicanja od kolonijalnih tradicija u Africi, upotreba izraza balkanizacija govori da za Macrona svi dijelovi Evrope nisu baš jednaki.

Korištenje izraza balkanizacija je jedan od negativnih stereotipa vezanih za Balkan, od kojeg se savremena Evropa trebala već davno odmaći i osuditi ga kao dio balkanizma kojeg je u svojoj knjizi Imaginarni Balkan opisala bugarska historičarka Marija Todorova.

Naime, u knjizi Imaginarni Balkan, Todorova je tezu o orijentalizmu kako ju je uspostavio Edward Said prilagodila i primijenila na evropski pogled i stereotipe prema Balkanu, kao “evropskom drugom”, gdje Evropa, njeni političari i intelektualci često sa prezirom gledaju na geografski dio Evrope, koji nije sasvim Evropa.

Stereotipna izjava

Dok se danas izrazi orijentalizma dočekuju “na nož” i oštro osuđuju, očito je da su i za najveće evropske demokratije izrazi balkanizma sasvim prihvatljivi da se koriste u svakodnevnom diskursu koji se onda u tom kontekstu može slobodno nazvati i neokolonijalnim.

Kako povjerovati da je iskrena želja Francuske da u okrilje kako se to voli reći evropske porodice primi države Zapadnog Balkana kada je za njenog predsjednika prigodno da “balkanizaciju” stavi između pljačke i rata.

Sam izraz balkanizacija je nastao u 19. stoljeću za nastanak niza manjih država na ruševinama prije svega Osmanskog carstva. Dakle, u 19. stoljeću balkanizacija je zapravo bila borba naroda Balkana za nacionalno oslobođenje. Izraz balkanizacija je ponovno dobio na popularnosti u vrijeme raspadanja Jugoslavije devedesetih godina.

Dakle, Macron je, pokušavajući se predstaviti kao prijatelj Konga u jednom izrazu pokazao da su za njega neki dijelovi Evrope još uvijek vezani za negativne stereotipe, a ne navodno ujedinjenu Evropu. (Avaz)