Predsjednik Francuske Emmanuel Macron izjavio je da će sa predsjednikom Turskye Recepom Tayyipom Erdoganom raditi na postizanju primirja u Ukrajini i sporazuma kojim će biti uspostavljen trajni mir, javlja Anadolu Agency (AA).

Nakon vanrednog samita NATO-a u Briselu u Belgiji, Macron je na konferenciji za novinare izjavio da je u koordinaciji sa liderima koji su razgovarali s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Podsjetio je da je predsjednik Turske Erdogan jedan od čelnika koji je razgovarao sa Putinom.

Macron je dodao da s Erdoganom dijeli istu perspektivu o ratu Rusije i Ukrajine, napominjući da se ta kriza ne može riješiti u kratkom roku. Istakavši da će s Erdoganom raditi na postizanju primirja u Ukrajini i sporazuma kojim će biti uspostavljen trajni mir, Macron je kazao da su on i turski predsjednik odlučili organizirati zajedničku humanitarnu operaciju u Ukrajini, posebno u gradu Mariupolju.

Macron je rekao da će ministri raditi na tom pitanju kako bi se plan realizovao već narednih dana. Naglasio je također da će kao grupa zemalja G7 produbiti saradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadom u oblasti energetike. Dodao je da će, ako bude potrebno, sankcije Rusiji biti pojačane, napominjući da sankcije koje uvode imaju negativne efekte na Rusiju.

Napominjući da ne žele biti strana u rusko-ukrajinskom ratu, Macron je kazao da Francuska i njeni saveznici neće slati vojne avione u Ukrajinu, jer ako to urade, pojasnio je da bi time postali strana u ratu.

Istakao je također da želi vjerovati da Kina neće doprinijeti porastu tenzija u ratu u Ukrajini, dodajući da vjeruje kineskom predsjedniku Xi Jinpingu. Macron je rekao da vjeruje da Kina neće učiniti ništa osim djelovati kao posrednik.

Ističući da je nakon početka rata u Ukrajini došlo do neviđene krize s hranom, Macron je podsjetio da su Egipat i afričke zemlje već imale probleme u snabdijevanju pšenicom zbog rusko-ukrajinskog rata. Napomenuo je da će situacija postati još ozbiljnija za nekih 12-18 mjeseci, dodajući da će afričkim zemljama biti pružena pomoć u hrani.

U sjedištu Sjevernoatlantskog saveza (NATO) u Briselu, glavnom gradu Belgije, održan je vanredni samit lidera zemalja NATO-a, kojem su prisustvovali šefovi država i vlada članica. Lideri 30 zemalja članica NATO-a sastali su se kako bi razgovarali o situaciji nastaloj nakon ruskog napada na Ukrajinu i o dugoročnom stavu NATO-a u istočnoj Evropi.

Rat Rusije i Ukrajine, koji je počeo ruskim napadom 24. februara, izazvao je međunarodnu osudu, doveo do finansijskih sankcija Moskvi i podstakao egzodus globalnih firmi iz Rusije.

Od tada je najmanje 1.035 civila ubijeno u Ukrajini, a 1.650 ranjeno, saopštili su Ujedinjeni narodi. Istovremeno, više od 3,6 miliona Ukrajinaca je pobjeglo u susjedne zemlje.