Utorak, 29. Novembra 2022.
Tuzlanski.ba logo

Kakvo nuklearno oružje Rusija ima i kakvu bi štetu moglo izazvati

Preuzmite sliku

Ruski predsjednik Vladimir Putin više je puta aludirao da bi, ako teritorijalni integritet njegove zemlje bude ugrožen, mogao posegnuti za nuklearnim oružjem.

“Želim vas podsjetiti da naša zemlja ima na raspolaganju razna oružja za masovno uništenje”, rekao je nedavno dodajući: “Ovo nije blef”.

Ruski zvaničnici također su upozorili na mogućnost korištenja taktičkog nuklearnog oružja nakon što su pretrpjeli velike vojne neuspjehe tokom invazije na Ukrajinu, piše Sky News. Ali, kakvo nuklearno oružje Rusija zapravo ima i kakvu bi štetu ono moglo učiniti?

Koliko Rusija ima nuklearnog oružja?

Prema Federaciji američkih naučnika, Rusija ima ukupni inventar nuklearnih bojevih glava od 5.977 – to je najveći broj na svijetu.

Poređenja radi, SAD ima 5.428, Francuska 290, a Velika Britanija 225.

Otprilike 90 posto svih nuklearnih bojevih glava u svijetu u vlasništvu je Rusije i Sjedinjenih Američkih Država.

Bulletin of the Atomic Scientists navodi da ruski arsenal uključuje 4.447 bojevih glava od kojih je 1.588 raspoređeno na balističkim projektilima i u bazama teških bombardera. Kažu da postoji “približno dodatnih 977 strateških bojevih glava, zajedno s 1.912 nestrateških bojevih glava” koje se drže u rezervi.

Međutim, stručnjaci su rekli da tačan broj bojevih glava i oružja nije poznat zbog tajnovitosti oko sigurnosnih strategija i zabrinutosti.

Kakvu prijetnju to oružje predstavlja za Ukrajinu i svijet?

Interkontinentalne balističke rakete (ICBM) koje posjeduje Rusija imaju sposobnost dosegnuti i uništiti velike globalne gradove poput Londona ili Washingtona.

ICBM mogu postići najveću brzinu oko 10 minuta nakon lansiranja, što znači da bi jedan ispaljen iz Rusije mogao stići do npr. Velike Britanije za samo 20 minuta.

U martu je Putin digao uzbunu u cijelom svijetu nakon što je stavio svoje snage nuklearnog odvraćanja u stanje visoke pripravnosti.

U to vrijeme, odbrambeni stručnjak general Sir Richard Barrons rekao je za Sky News da je Putin povisio uloge i počeo je insinuirati nuklearno oružje na globalnojm nivou. Dodao je da bi druga oprema koja može ispaliti manje oružje i dalje uništavala njihovu metu.

Naprimjer, top 2S7 – kalibra 203 mm – ima domet od oko 37 km i ispaljuje granatu tešku 110 kg.

Barrons je dodao: “Također može ispaliti nuklearnu granatu snage od oko jedne kilotone – hiljadu tona ekvivalenta TNT-a”.

Hoće li se ruske zalihe promijeniti?

Rusi nastavljaju sa sveobuhvatnim programom modernizacije kako bi zamijenili većinu oružja naslijeđenog iz sovjetske ere. Također uvode nove vrste oružja.

Hans M. Kristensen i Matt Korda, pišući za Bulletin of the Atomic Scientists, izjavili su: “Od početka 2022. procjenjujemo da Rusija ima zalihu od približno 4.477 nuklearnih bojevih glava namijenjenih za korištenje strateškim lanserima dugog dometa i taktičkim raketama kraćeg dometa nuklearnih snaga, što je blagi pad u odnosu na prošlu godinu”.

“Od uskladištenih bojevih glava, otprilike 1.588 strateških bojevih glava je raspoređeno: Oko 812 na kopnenim balističkim projektilima, oko 576 na balističkim projektilima koji se lansiraju s podmornica, a moguće 200 u bazama teških bombardera”.

Bilten također navodi da se od 23. februara “neka od ruskih dostavnih vozila koja su raspoređena u blizini Ukrajine smatraju dvostrukim sposobnostima, što znači da se mogu koristiti za lansiranje ili konvencionalnog ili nuklearnog oružja”.

Koja bi bila očekivana procedura da Rusija lansira nuklearno oružje?

Predsjednik zemlje, ministar odbrane ili načelnik Glavnog štaba moraju dati dopuštenje kroz ono što se zove Čeget – nuklearni kovčeg.

Ruska nuklearna doktrina dopušta korištenje onoga što je poznato kao taktičko nuklearno oružje – ograničena nuklearna eksplozija – koja se može koristiti u konvencionalnom sukobu kako bi se neprijatelj natjerao na povlačenje.

Strateško nuklearno oružje može pogoditi mnogo udaljenije ciljeve, poput SAD-a.

Taktičko nuklearno oružje je izraz koji se koristi za ono raspoređeno na ratištu, poput onog u Ukrajini.

Šta se globalno događa s količinom nuklearnog oružja?

Druge zemlje kupuju ili razvijaju vlastite nove projektile, vođene sigurnosnim problemima i željom da smanje ovisnost o drugim dobavljačima.

Prije isteka decenije, posebno će Azija biti puna konvencionalnih projektila koji lete dalje i brže, pogađaju jače i bit će sofisticiraniji nego ikad prije. Kina masovno proizvodi svoj DF-26 – višenamjensko oružje s dometom do 4000 km. SAD razvija novo oružje s ciljem suprotstavljanja Pekingu na Pacifiku. Tajvan i Japan također jačaju svoje raketne sposobnosti, kao i odbrambene sisteme dizajnirane za suzbijanje raketnih prijetnji.

Federacija američkih naučnika tvrdi da je početkom 2022. devet zemalja posjedovalo oko 12.700 bojevih glava. (N1 Hrvatska)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

   
Ključne riječi: , ,