U izvještaju Evropske komisije o Bosni i Hercegovini za 2023. godinu navodi se, između ostalog, da su i dalje potrebne ustavne i izborne reforme kako bi se Ustav uskladio sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, javlja Anadolu.

Evropska komisija objavila je danas izvještaj o napretku u ispunjavanju preuzetih obaveza na evropskom putu Bosne i Hercegovine.

Što se tiče političkih kriterija, podsjećaju da su u oktobru 2022. godine održani izbori. Visoki predstavnik je imao više intervencija po izbornim pitanjima, uključujući i tokom večernjih sati na dan izbora, što je prema ocjeni OSCE/ODIHR-u dovelo u pitanje pravnu sigurnost.

“Novi saziv Vijeća ministara poduzeo je značajne korake u usvajanju evropskih reformi nakon dodjele kandidatskog statusa. Naime, usvojena je strategija o borbi protiv organizovanog kriminala, ažurirana procjena rizika i prateći akcioni plan za suzbijanje pranja novca i finansiranja terorizma, kao i strategije i akcioni planovi u oblasti migracija i borbe protiv terorizma”, navodi se u izvještaju.

Jedan broj odluka Ustavnog suda tek treba da se u potpunosti provede, uključujući i odluku o državnoj imovinu. Ustavni sud je privremeno stavio van snage ili ukinuo jedan broj pravnih i političkih akata entiteta Republika Srpska. Zakonodavna tijela oba entiteta trebala bi bez odlaganja imenovati sudije na upražnjena sudijska mjesta i osigurati puni saziv Ustavnog suda, dodaje se.

U izvještaju se navodi da su i dalje potrebne ustavne i izborne reforme kako bi se Ustav uskladio sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, u skladu sa sudskom praksom u predmetu Sejdić i Finci.

“Nisu poduzeti nikakvi koraci na razradi socioekonomskih reformi u skladu sa preporukama Komisije i zajedničkim zaključcima iz ekonomskog i finansijskog dijaloga. Postignut je određeni napredak u usklađivanju sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom (CFSP). Bosna i Hercegovina je značajno unaprijedila svoje usklađivanje sa vanjskom politikom EU-a. Entitetske vlasti i stranke iz Republike Srpske zalagale su se za neutralan stav o agresiji Rusije na Ukrajinu, osporavajući usklađivanje sa stavovima EU-a i opstruirajući cjelovitu implementaciju restriktivnih mjera protiv Rusije”, navodi se.

Također je istaknuto da je Bosna i Hercegovina u ranoj fazi priprema i ostvarila je određeni napredak u reformi javne uprave. Dodaje se da je potrebno da Bosna i Hercegovina finalizira suštinske korake za poboljšanje cjelokupnog funkcionisanja javne uprave osiguravanjem profesionalne i depolitizirane državne službe i koordinisanog pristupa kreiranju politika na nivou cijele zemlje.

“Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi priprema kada je u pitanju pravosuđe. U ovoj oblasti je postignut određeni napredak”, navodi se u izvještaju.

Naglašeno je da je Bosna i Hercegovina između rane faze i određenog nivoa pripremljenosti u prevenciji i borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.

“Nije postignut napredak u borbi protiv korupcije. Određeni napredak je postignut u borbi protiv organizovanog kriminala. Nadovezujući se na određene operativne uspjehe u 2023. godini,Bosna i Hercegovina treba nastaviti svoje napore u borbi protiv terorizma i trgovine narkoticima te povećati svoje kapacitete u tom dijelu. Hitno je potrebno usvojiti novi zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma u skladu sa pravnom stečevinom EU-a”.

Dodaje se da je zakonodavni i institucionalni okvir o temeljnim pravima najvećim dijelom uspostavljen.

“Bosna i Hercegovina je nastavila poduzimati korake za unapređenje upravljanja migracijama. Bosna i Hercegovina je usvojila novu strategiju i akcioni plan o migracijama i azilu i sada ih treba implementirati”, dodaje se.

Kako se dalje navodi, što se tiče ekonomskih kriterija, Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi uspostavljanja funkcionalne tržišne ekonomije.

“Dodatno su se pogoršali saradnja i koordinacija kod izrade ekonomskih politika na državnom nivou i među entitetima. Posljedično, unutrašnje tržište zemlje i dalje je fragmentirano, što negativno utiče na poslovno okruženje. Stopa nezaposlenosti je i dalje veoma visoka, a migracija radne snage i dalje prisutna”, istaknuto je u izvještaju.

Napominje se također da je Bosna i Hercegovina između rane faze i određenog nivoa pripreme u svojoj sposobnosti da preuzme obaveze iz članstva u EU.

“Potrebno je značajno pojačati usklađivanje sa pravnom stečevinom EU-a te implementirati i provoditi neophodne zakone. Tokom izvještajnog perioda postignut je ograničen napredak u većini poglavlja iz pravne stečevine EU-a”.

Dodaje se kako su potrebni značajni koraci kako bi se pravni okvir u cijeloj zemlji uskladio sa pravnom stečevinom EU-a na unutrašnjem tržištu (slobodno kretanje roba, radne snage, usluga i kapitala, zakon o privrednim društvima, intelektualna svojina, politike konkurencije, finansijske usluge, zaštita potrošača i zdravlja), ali i uspostavilo unutrašnje tržište zemlje.

Navodi se da Bosna i Hercegovina ima određeni nivo pripremljenosti u oblasti vanjskih odnosa.

“Značajno je poboljšano usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, posebno po stavovima visokog predstavnika u ime EU-a i odluke Vijeća o restriktivnim mjerama nakon ruske agresije na Ukrajinu, premda je provedba sankcija i dalje izazov”, dodaje se.

U 2022. godini, Bosna i Hercegovina je dobila 45,5 miliona eura u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć za period 2021. do 2027. godine (IPA III) za podršku programima u oblasti pravosuđa, reforme javne uprave, upravljanja javnim finansijama, evropskih integracija, okoliša i klimatskih promjena, zapošljavanja i socijalne zaštite. Ovaj set programa, upotpunjen paketom programa za više ­zemalja, značajno doprinosi implementaciji Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan i Zelene agende.

Godišnji akcioni plan za 2023. sastoji se od paketa energetske podrške za Zapadni Balkan i predviđa 70 miliona eura za smanjenje socioekonomskih efekata rasta cijena energenata, posebno na mala i srednja preduzeća i domaćinstva, te za podršku tranziciji ka obnovljivim izvorima energije, u skladu sa prioritetima Ekonomskog i investicionog plana EU-a za Zapadni Balkan.

Evropska komisija je objavila i Komunikaciju o politici proširenja EU-a za 2023. godinu, a u dijelu koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu navodi se da Komisija pozdravlja reformske napore koje je Bosna i Hercegovina poduzela od sjednice Evropskog vijeća u decembru 2022. kada je zemlji dodijeljen kandidatski status.

“Poduzeti su koraci i preuzete obaveze u pravcu ispunjavanja ključnih prioriteta i rješavanja koraka navedenih u preporuci Komisije za kandidatski status. Vijeće ministara je usvojilo strategiju za borbu protiv organizovanog kriminala, napravilo ažuriranu procjenu rizika i prateći akcioni plan za borbu protiv pranja novca i suzbijanje finansiranja terorizma, usvojene su strategije i akcioni planovi u oblasti migracija i borbe protiv terorizma te imenovano nadzorno tijelo za provođenje strategije procesuiranja predmeta ratnih zločina”, navodi se.

Istaknuto je da je javno iskazana posvećenost stranaka koalicije strateškom cilju evropskih integracija donijela pozitivne rezultate u periodu nakon dodjele kandidatskog statusa.

“Istovremeno, bilježe se negativni pomaci u entitetu Republika Srpska, sa pozivom sudijama Ustavnog suda da podnesu ostavke te usvajanjem zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda, čime se krši ustavnopravni poredak zemlje. Entitet je također ponovo uveo krivične sankcije za klevetu, ograničavajući slobodu izražavanja i slobodu medija. Secesionistički potezi koji podrivaju jedinstvenost, suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodni subjektivitet zemlje istovremeno podrivaju napredak u pristupanju EU”.

Dalje se navodi da jedan broj odluka Ustavnog suda tek treba da se provede u cijelosti, prvenstveno odluka o državnoj imovini.

“Zakonodavna tijela oba entiteta trebala bi bez odlaganja imenovati sudije kako bi se osigurao cjelovit sastav Ustavnog suda. Zemlja mora hitno da finalizira ustavne i izborne reforme koje su na čekanju. I dalje su potrebne reforme kako bi se Ustav uskladio sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, u skladu sa sudskom praksom u predmetu Sejdić i Finci”, naglašeno je.

Na kraju se navodi da su potrebni dalji napori da Bosna i Hercegovina ispuni 14 ključnih prioriteta navedenih u Mišljenju Komisije po zahtjevu za članstvo u EU i koracima navedenim u preporuci Komisije za kandidatski status.

Komisija preporučuje otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom u EU nakon što se postigne neophodan stepen usklađenosti sa kriterijima za članstvo. Naglašeno je da će Evropska komisija izvijestiti Vijeće o napretku najkasnije u martu 2024. godine.