Nedjelja, 21. Aprila 2024.
Tuzlanski.ba logo

Evropski presjek: Evo u kojoj zemlji ljudi najviše štede

Preuzmite sliku

U 2022. godini evropska domaćinstva uštedjela su 1/8 svojih prihoda, pokazuju najnoviji podaci. Međutim, u kojoj zemlji ljudi najviše štede?

Štedjeti ili ne štedjeti, pitanje je sad.

Prošle godine Evropljani su odlučili da uštede prosječno osminu svojih prihoda, prema najnovijim podacima koje je objavio statistički zavod EU, Eurostat.

U 2022. godini, domaćinstva u EU su štedjela u prosjeku 12,7% svog raspoloživog dohotka, dok je stopa za eurozonu bila viša za 13,7%.

Raspoloživi prihod domaćinstava je ono što domaćinstva imaju na raspolaganju za potrošnju i štednju nakon poreza i transfera, kako je definisao Eurostat.

“Ako domaćinstva zarađuju 100 eura (oko 200KM), na troškove im ode 78,3 eura (oko 152 KM) i ostaje im 12,7 eura (oko 24 KM)”, objasnio je glavni ekonomista u Asteresu Sylvain Bersinger.

“To je normalna brojka. Većina zemalja u EU ima stopu štednje domaćinstava između 10% i 15%”, dodao je on.

Mnogo veća cifra nego u Sjedinjenim Državama, gdje su stanovnici uštedjeli samo 3,4% svojih prihoda u septembru 2023, navodi Statista.

  • Njemačka je prvak Evrope u štednji

    U EU, Njemačka je dospjela na prvo mjesto sa najvećom bruto stopom štednje (19,91), Holandija je na drugom mjestu (19,44), a Luksemburg je treći (18,14).

    Dvije zemlje su u minusu, s negativnim stopama štednje: troše više nego što zarađuju. Ono što zarađuju nije dovoljno za finansiranje njihove potrošnje pa se zadužuju ili koriste ušteđevinu koju su akumulirali u prošlosti. Ove dvije zemlje su Poljska i Grčka.

    Međutim, evropska domaćinstva se ne mogu sažeti u jedan profil. Velike razlike postoje u ponašanju u štednji u Evropi, “koliko i među porodicama”, objasnio je Luigi Guiso, istraživač u Centru za ekonomska i politička istraživanja (CEPR).

    “Ima nekih koji sve troše i onih koji štede veliki dio svojih prihoda, ali teško je razumjeti zašto”, kazao je on, prenosi Euronews Business.

    Stope štednje u različitim zemljama značajno se razlikuju, koliko i među porodicama

    Bogatstvo je, svakako jedan od faktora koji objašnjava sistematske disparitete u stopama štednje domaćinstava.

  • “Vidimo da se zemlje sa nižim nivoom prihoda bore da zadovolje svoje potrebe i stoga mogu da uštede veoma malo”, primijetio je Desringer, glavni ekonomista u Asteresu. Tako je i u Grčkoj, koja je doživjela velike ekonomske poteškoće i uvela niz mjera štednje, smanjujući raspoloživi prihod domaćinstava.

    “Negativna stopa štednje pokazuje da Grci još nisu izašli iz krize. S druge strane, zemlje s najviše štednje imaju tendenciju da budu bogatije”, napomenuo je Desringer.

    Neki stručnjaci ističu kulturološke razlike u navikama štednje. Prema podacima OECD-a, Nijemci su konstantno štedjeli više od 8% svog raspoloživog dohotka u posljednje dvije decenije. Međutim, Guiso nalazi ograničenja za ovo objašnjenje:

    Razlike između Njemačke i Grčke ne postoje, jer Grci vole sve da troše, a Njemci ne. Stope štednje u Njemačkoj bile su niske prije 20 godina.”, kaže Guisio.

    Na stopu štednje u zemlji utiču mnoge ekonomske varijable, kao što je demografska struktura zemlje.

    “Mladi ljudi više štede od penzionera koji imaju niži prihod”, objasnio je Guiso.

    Povratak na nivoe prije pandemije

    Evropljani su u 2022. uštedjeli manje nego u 2021. (16,4%), otkrio je Eurostat, omogućavajući da se potrošnja domaćinstava dodatno proširi sa stopama domaćinstava, koja se vraćaju na nivoe prije pandemije.

  • “To odražava želju za povratkom u normalan život prije COVID-a”, komentarisala je Helene Baudchon, ekonomistkinja BNP Paribas.

    “Tokom pandemije, potrošnja domaćinstava Evropljana je obustavljena, dok je njihov prihod uglavnom očuvan. To je izazvalo nenormalan skok u stopi štednje u cijeloj EU”, analizira Baudchon.

    U međuvremenu, 2022. je obilježila fazu ekonomskog oporavka, što objašnjava nižu stopu štednje u odnosu na prethodnu godinu.

    Međutim, uzastopni šokovi nakon pandemije, uključujući rusku invaziju na Ukrajinu i povezani rast troškova života, takođe su poremetili ponašanje domaćinstava kada je štednja u pitanju.

    “Ekonomska neizvjesnost, vjerovatno, utiče na potrošnju domaćinstava i podržava štednju iz predostrožnosti”, primijetila je ona.

    Još jedan faktor koji motiviše Evropljane da radije štede, nego da troše su rastuće kamatne stope.

    “Danas su krediti skuplji, a štednja se isplati: postoji pravi finansijski podsticaj da svoj novac držite u banci.”

  • Hoće li se stopa štednje poboljšati?

    Stručnjaci predviđaju malu promjenu u stopama štednje domaćinstava sljedeće godine.

    “Predviđamo nešto pozitivniju priču sljedeće godine. Kako inflacija opada i ako se efekti ekonomskih šokova rasprše, domaćinstva će vjerovatno biti manje zabrinuta za budućnost i manje će štedjeti“, rekla je Baudchon.

    Stopa štednje stanovništva ili će ostala ista ili će opasti.

    “Ali predviđanje znači da postoji mogućnost greške, pa hajde da razgovaramo za godinu dana da vidimo da li smo bili u pravu”, dodala je. (Investitor.me)

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje