Srijeda, 12. Juna 2024.
Tuzlanski.ba logo

Ekonomski rast Rusije veći od svjetskog prosjeka, sankcije EU “ne piju vode”, evo u čemu je ključ

Preuzmite sliku

Paketi sankcija nisu donijeli efekat te ruska rublja još stoji dobro, inflacija je pod kontrolom i iznosi 7,2 posto na godišnjem nivou, dok je ekonomski rast veći od očekivanog i iznosi 3,6 posto

Nedavna analiza efekata sankcija uvedenih Rusiji pokazala je niz propusta. Ako je njihov cilj bio oslabiti rast ruske ekonomije, onda su sankcije imale kontraefekt.

Ruska rublja još stoji dobro, inflacija je pod kontrolom i iznosi 7,2 posto na godišnjem nivou, dok je ekonomski rast veći od očekivanog i iznosi 3,6 posto, te je veći od svjetskog prosjeka od 3 posto. Ekonomije razvijenih zemalja rastu u prosjeku 1,5 posto, istina, zabilježen je i deficit federalnog budžeta od 1,9 posto.

Problem 

Evropska unija je zabranila sve transakcije sa Centralnom bankom Rusije i zamrznula njena sredstva u EU. Bruxelles je zabranio i prodaju, prenos i izvoz novčanica u zvaničnim valutama država članicama Unije u Rusiju, kako bi se spriječilo zaobilaženje sankcija. Ipak, u susjednoj Srbiji ruska API banka sarađuje sa ruskim vojnim i industrijskim sektorom, pa četiri firme sa crne liste SAD-a od februara ove godine imaju aktivne račune u ovoj banci.

Da li problem leži u neprovođenju donesenih sankcija i dovitljivošću trgovaca uz naklonost samih državnih administracija, može se lako zaključit na osnovu dostupnih statističkih podataka.

Pogledajmo genezu prodaje robe visoke vrijednosti (cca 1.500 godina) iz Azije u Evropu i Bliski istok putem Puta svile. Tačna ruta varirala je tokom različitih perioda, ali uvijek je prolazila i uključivala lokalne trgovce, u dijelovima onog što danas nazivamo Srednja Azija, piše Oslobođenje.

Od početka rusko-ukrajinskog rata trgovina kroz Srednju Aziju ponovo je ubrzana, a uključio se i Kavkaz. Međutim, sada se bilježi procvat robe koja se prodaje iz SAD-a, Japana, Zapadne Evrope i Kine u Rusiju, preko zemalja poput Armenije, Gruzije i Kirgistana.

Zemlje članice grupe G7 svjesne su da ta trgovina jača režim u Rusiji i da hrani rusku ekonomiju. Evropska unija i članice G7 trebaju ojačati svoje kontrole izvoza i osigurati njihovo provođenje.

Roba sa Zapada (koja uprkos sankcijama stiže u Rusiju) omogućava preusmjeravanje ruske privrede na ratnu proizvodnju.

Kontrole izvoza su prividno dobro funkcionisale. Američki izvoz robe u Rusiju pao je na 0,6 milijardi dolara u 2023, što je pad u odnosu na ravnotežu prije Covid-19 od 5,8 milijardi dolara u 2019. godini (svi navedeni podaci potiču iz nacionalnih izvora preuzetih putem Haver Analyticsa). To je pad od 90 posto, što znači da je direktna trgovina između SAD-a i Rusije gotovo nestala. Isto vrijedi i za druge važne ekonomije na Zapadu.

No, da li je baš sve tako kako nam nacionalne statistike pokazuju. Nešto ne štima, jer je ruski uvoz robe porastao 20 posto u istom periodu, sa 254 milijarde dolara u 2019. na 304 milijarde dolara u 2023, prema podacima ruske centralne banke. Dva su razloga za to. Prvo, Kina je znatno povećala izvoz u Rusiju, i to na 110 milijardi dolara u odnosu na 50 milijardi uporedne 2019. godine. To povećanje od 125 posto nadoknađuje pad uvoza robe sa Zapada.

Drugo, po mom mišljenju važnije, a pristojno rečeno, zapadne kontrole izvoza “propuštaju” robu koja ide u Rusiju preko trećih zemalja. Ovakva situacija je imala reakciju na američki izvoz u Srednju Aziju i Kavkaz, koji se povećao sa 2,6 milijardi dolara u 2019. godini na 4,1 milijardu u 2023.

Ovaj porast od 60 posto se dogodio nakon ruske invazije, što je znak da ta roba zaobilazi sankcije. Izvoz iz Japana u Srednju Aziju i Kavkaz porastao je za 67 posto u navedenom periodu, a interesantno je i da je Njemačka povećala svoj izvoz za 72 posto. To se događa gotovo u svim zemljama Zapada, a uključene su i sve zemlje Srednje Azije i Kavkaza.

Nove sankcije 

Sasvim je moguće da ovo uključuje i robu koja je Rusiji najpotrebnija, odnosno robu sa dvojnom namjenom ili da robu sa Zapada preusmjerava na ratnu proizvodnju, što je opet jako loše.

Tom propuštanju najviše doprinosi EU, odnosno Njemačka, Italija, Poljska, Češka i Baltičke zemlje. U Srednjoj Aziji i na Kavkazu ponovni uvoz robe sa Zapada posebno je raširen u Armeniji, Gruziji i Kirgistanu, ali zanimljivo je da je Kazahstan izuzetak u regiji, dok su svi ostali zabilježili izuzetan rast ovakve trgovine odmah nakon invazije.

U međuvremenu, rat u Ukrajini sve više bukti i uzima svoj danak. Glavni imperativ za Zapad treba biti da taj rat bude što skuplji za Rusiju, a sankcije što rigoroznije kako bi se Rusiji uskratila ključna tehnologija, potrebno je i da donesu dopune finansijskim sankcijama. Zapad može i mora zatvoriti Putinov Put svile. Zato će biti potrebno proširenje zapadnih sankcija kako bi se spriječio ponovni izvoz iz Srednje Azije u Rusiju.

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

Ključne riječi: , , , ,