Srijeda, 17. Aprila 2024.
Tuzlanski.ba logo

Borrell: Evropa je u opasnosti, pravi je trenutak da se razmisli o onome što je učinjeno

Preuzmite sliku

“Odbrana je bila u centru pažnje na posljednjem sastanku Vijeća Evropske unije. Bila je to kulminacija intenzivnog rada na pitanjima odbrane i sigurnosti EU, uz pripremu Evropske strategije za odbrambenu industriju i stvaranje novog fonda kojim će se unaprijediti naša podrška Ukrajini,” piše Josep Borell visoki predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednik Evropske komisije na svom blogu.

Borellov blog prenosimo u cjelosti:

“Evropa je u opasnosti. Dosta se učinilo da se unaprijedi evropska odbrana, ali je puno više potrebno. I to brzo.

Politika moći preoblikuje naš svijet. Uz rusku agresiju na Ukrajinu, rat koji se rasplamsao na Bliskom istoku, udari u regiji Sahela, tenzije u Aziji… svjedoci smo, u isto vrijeme, povratka “starih”, konvencionalnih ratova i pojave “novog”, hibridnog ratovanja koje karakteriziraju cyber napadi i pretvaranje svega, od trgovine do migracija, u oružje. Ovakvo urušavanje geopolitičkog okruženja Evropu dovodi u opasnosti, kao što sam i predvidio kad sam 2022. godine predstavljao Strateški kompas, novu sigurnosnu i odbrambenu strategiju EU.

Prije četiri godine, dok smo bili suočeni s pandemijom virusa COVID-19, mnogi su kazali da EU proživljava “hamiltonski” trenutak, jer smo odlučili da preuzmemo otplatu zajedničkog duga kako bismo ublažili posljedice te krize, isto kao što je Alexander Hamilton to učinio nakon rata SAD-a za nezavisnost.

Sad vjerovatno ulazimo u “Demostenov trenutak”, podsjećajući na velikog grčkog političara koji je svoje atinske sugrađane prije 2.400 godina pozvao da se suprotstave makedonskom imperijalizmu: konačno postajemo svjesni brojnih sigurnosnih izazova u našem opasnom okruženju.

Šta činimo da odgovorimo na ove raznorodne prijetnje? U mjesecu martu se obilježavaju dvije godišnjice: treća od formiranja Evropskog instrumenta za mirovnu pomoć (EPF) i druga od usvajanja Strateškog kompasa. Ti alati su u samoj srži našeg geopolitičkog buđenja u proteklih nekoliko godina. Pravi je trenutak da se razmisli o onome što je učinjeno i o tome kuda idemo u sigurnosti i odbrani.

Vojna podrška Ukrajini bez presedana

Evropski instrument za mirovnu pomoć (EPF) je međuvladin instrument i vanbudžetski fond EU. Ustanovljen je 2021. godine kako bismo svojim partnerima mogli pomoći u vojnoj opremi, što putem budžeta EU nije bilo moguće. Počeli smo s 5 milijardi eura, a danas gornja finansijska granica ovog fonda stoji na 17 milijardi eura.

Iako nije izvorno formiran u ove svrhe, EPF je osnov naše vojne podrške Ukrajini. Do sada smo iz EPF-a iskoristili 6,1 milijardu eura da bismo potakli pomoć država članica EU Ukrajini te je, zajedno s njima, od početka rata do danas EU isporučila Ukrajini vojnu opremu u ukupnoj vrijednosti od 31 milijarde eura. I ova se cifra svakodnevno povećava.

Zahvaljujući tim fondovima smo održali svoju vojnu podršku Ukrajini. Uz druge aktivnosti, do ljeta ćemo završiti obuku 60.000 ukrajinskih vojnika; Ukrajini smo donirali 500.000 artiljerijskih granata, a do kraja godine će to biti više od milion. Uz to, evropska odbrambena industrija putem komercijalnih ugovora Ukrajini osigurava još 400.000 granata. Češka inicijativa kupovine municije izvan EU je dodatak na ove napore. Međutim, sve je to daleko od dovoljnog i moramo unaprijediti i svoje proizvodne kapacitete i finansijske resurse za podršku Ukrajini.

Prošli ponedjeljak smo, na sastanku Vijeća za vanjske poslove, odlučili da formiramo novi Fond za pomoć Ukrajini unutar EPF-a, kojem se ukupno dodjeljuje 5 milijardi eura, kako bi se nastavila vojna podrška Ukrajini. Prošle srijede sam predložio Vijeću i da se 90% izvanrednih prihoda od ruske imobilizirane aktive preusmjeri u EPF, da bi se unaprijedili finansijski kapaciteti vojne podrške Ukrajini.

Jačanje partnerstava za globalnu sigurnost i odbranu

Međutim, Evropski instrument mirovne pomoći (EPF) ne pomaže samo Ukrajini. Do sada smo ga koristili da podržimo 22 partnera i organizacije. Od 2021. godine smo skoro milijardu eura dodijelili operacijama koje vode Afrička unija i regionalne organizacije, kao i oružane snage osam partnerskih zemalja u Africi. Na Zapadnom Balkanu podržavamo regionalnu vojnu saradnju, kao i Bosnu i Hercegovinu i Sjevernu Makedoniju. Podržavamo i Moldovu i Gruziju u Istočnom susjedstvu, te Jordan i Liban u Južnom susjedstvu.

Od početka mog mandata smo pokrenuli devet misija i operacija u sklopu naše Zajedničke sigurnosne i odbrambene politike (CSDP). Posljednja, operacija ASPIDES u regiji Crvenog mora i Perzijskog zaljeva, s ciljem zaštite komercijalnih plovila, uspostavljena je u rekordnom roku.

Uz operacije Irini na Mediteranu, Atalanta u blizini Afričkog roga i naše Koordinirano pomorsko prisustvo u Gvinejskom zaljevu i Indijskom okeanu, sve više postajemo pružalac globalne pomorske sigurnosti. Prošle godine smo pokrenuli i dvije nove civilne misije u Armeniji i Republici Moldovi.

Međutim, naša operacija u Nigeru morala je biti suspendirana zbog vojnog udara, a naša vojna misija u Maliju je stavljena na čekanje. Trenutno preispitujemo oblik podrške koju možemo ponuditi partnerima u regiji: u tom kontekstu smo prošlog decembra uspostavili novu vrstu civilno-vojne inicijative kako bismo pomogli partnerskim zemljama u Gvinejskom zaljevu da se suprotstave terorističkim prijetnjama koje dolaze iz pravca regije Sahel.

Osnažili smo i saradnju s NATO strukturama u nekoliko ključnih oblasti kao što su svemir, cyber prostor, klima, odbrana i ključna infrastruktura. Proširili smo i produbili svoju mrežu bilateralnih sigurnosnih i odbrambenih partnerstava s Norveškom, Kanadom, te zemljama u Istočnom susjedstvu (Gruzija, Moldova), u Africi (Južna Afrika, Ruanda), indopacifičkoj regiji (Japan, Republika Koreja, Australija) i Latinskoj Americi (Čile, Kolumbija). Prvi Schuman forum o sigurnosti i odbrani održan u martu prošle godine, koji je okupio partnere u oblasti sigurnosti i odbrane iz više od 50 zemalja, bio je uspješan. Taj uspjeh ćemo nadograditi kad se, 28. i 29. maja ove godine, sastanemo na narednom Schuman forumu.

Unapređenje kapaciteta za reakciju na krize u inostranstvu

Jedan od najvažnijih konkretnih rezultata koje predviđa Strateški kompas bio je formiranje Kapaciteta EU za brzo raspoređivanje, s ciljem brze autonomne reakcije na krizne situacije kao što su, na primjer, evakuacija Evropljana u vanrednim situacijama kakve smo imali u Afganistanu u avgustu 2021. ili u Sudanu u aprilu 2023.

Operativan će postati naredne godine, ali da bismo se za to pripremili, u oktobru prošle godine smo u Cadizu, u Španiji, po prvi put organizirali kompletnu vojnu vježbu EU. Učestvovale su 31 vojne jedinice, 25 aviona, 6 brodova i 2800 službenih lica iz oružanih snaga država članica. Druga kompletna vojna vježba će se održati krajem ove godine u Njemačkoj.

I novi Centar za odgovor na krizne je sad operativan u sklopu EEAS-a, da bi koordinirao aktivnosti EU u slučaju vanrednih situacija, uključujući evakuacije evropskih državljana. Jačamo i svoju vojnu i civilnu komandu u Briselu.

Veća zajednička ulaganja u odbranu i poticaj odbrambenoj industriji EU

Kod kuće moramo i više investirati i pomoći svojoj odbrambenoj industriji da unaprijedi proizvodne kapacitete. Nema drugog rješenja ako pratimo razmjere odbrambenih potreba Ukrajine, ali i država članica koje moraju obnoviti zalihe i nabaviti novu opremu.

Države članice EU već troše znatno više na odbranu, uz povećanje odbrambenog budžeta za 40% u proteklih deset godina i skok od 50 milijardi eura od 2022. do 2023.

Države članice EU već troše znatno više na odbranu, uz povećanje odbrambenog budžeta od 40 % i skok od 50 milijardi od 2022. do 2023. godine. Međutim, odbrambeni budžet EU za 2023. godinu od 290 milijardi eura predstavlja tek 1,7% našeg BDP-a u odnosu na prag od 2% koji postavlja NATO. A u trenutnom geopolitičkom kontekstu bi se to moglo smatrati minimalnim uslovom.

Međutim, ukupni iznos naših rashoda nije jedina brojka koju moramo pažljivo pratiti. Da bismo svoje odbrambene rashode efikasno koristili, moramo riješiti i jazove koje treba popuniti, te izbjeći dupliciranje. Kako sam već često spominjao, moramo trošiti više, ali i bolje, a bolje znači zajedno.

Evropske vojske su tokom 2022. u novu opremu uložile 58 milijardi. Već četvrtu godinu zaredom je to iznad praga od 20 % odbrambenih troškova. Međutim, samo 18% tih odbrambenih investicija se trenutno obavlja kolaborativno, što je daleko od praga od 35% koji su države članice same sebi postavile 2007. godine. Od početka ruske agresije, 78 % opreme koju su kupile vojske EU dolazi izvan EU. Zaostajemo i u ulaganju u istraživanje i razvoj.

To je razlog što sam početkom ovog mjeseca, zajedno s Komisijom, predstavio prvu Evropsku strategiju za odbrambenu industriju. Moramo potaći puno više zajedničke nabavke, bolje osigurati sigurnost snabdijevanja, ukrajinsku odbrambenu industriju čvrsto smjestiti u Evropu i organizirati opsežan industrijski skok. Moramo sustići razvoj novih vojnih tehnologija poput dronova i vještačke inteligencije. Sa svojim centrom za inovacije, Evropska odbrambena agencija će u tim nastojanjima nastaviti da igra ključnu ulogu.

Da bismo uspjeli, moramo osigurati bolji pristup evropske odbrambene industrije finansijskim sredstvima, konkretno kroz prilagođavanje kreditne politike Evropske investicione banke. Moramo predvidjeti izdavanje zajedničkog duga da bismo pomogli u finansiranju opsežnih i neophodnih investicija u odbrambene kapacitete i odbrambenu industriju, isto kao što smo učinili u u suočavanju s krizom koju je izazvao COVID-19. Ali, još uvijek je pred nama puno posla da dođemo do saglasnosti po ovom pitanju.

I na kraju, moramo ojačati odbranu i kad su u pitanju hibridne i cyber prijetnje, strane manipulacije informacijama, miješanje i otpornost naše kritične infrastrukture.

Kako je ovdje opisano, dosta se uradilo u proteklih nekoliko godina, ali sam ja svjestan toga da je još uvijek puno posla pred nama da se dođe do srazmjera u odnosu na opseg prijetnji s kojima se suočavamo. Potreban nam je skok unaprijed u evropskoj odbrani i evropskoj odbrambenoj industriji”, naveo je Borrell.

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

Ključne riječi: ,