Dok nas sociolozi i psiholozi upozoravaju da nam je upaljen crveni alarm u sistemskoj borbi za bolje društvo, zadužujemo se kreditno i ulazimo u dužničko ropstvo.
Zbog velike razlike između sredstava koja imaju na raspolaganju i prispjelih obaveza, građani Bosne i Hercegovine posežu za potrošačkim kreditima, i tako svjesno upadaju u začarani krug dugovanja.
Ekonomisti upravo to vide kao indikator brojnih problema u društvu, od ekonomskih preko socijalnih do političkih.
Tri hiljade konvertibilnih maraka iznosi Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za septembar ove godine. Najviše novca trošimo na zadovoljavanje osnovnih životnih potreba. Kako je pokrivenost korpe minimalnom platom ni 20 odsto, građani, kako i sami kažu, prinuđeni su živjeti na kredit.
Da druge opcije često nema, potvrđuju i podaci Centralne banke Bosne i Hercegovine. Zaduženost građana kreditima u septembru bila je 11 miliona i 616 hiljada KM. Ekonomista Željko Šain pojašnjava da kućni budžet građani pune komercijalnim kreditima i tako upadaju u "dužničko ropstvo".
"Većina građana živi na kredit ali to je trend i u svijetu, međutim, taj trend je drugačiji u Bosni i Hercegovini u odnosu na svijet. Narod teško živi, što potvrđuje i informacija da se uskoro otvara nova mikrokreditna organizacija koja će davati kredite od 20 do 100 maraka - onda možete misliti kako živi stanovništvo koje treba uzeti kredit od 20 KM da bi preživjelo," Željko Šain, profesor Ekonomskog fakulteta Sarajevo.
Teško je, zbog cjelokupne geopolitičke situacije prognozirati kakva nas budućnost u ekonomskom smislu čeka, zaključuje Šain. Jasno je, ipak, u kakvoj socijalnoj poziciji se nalaze građani Bosne i Hercegovine. Kredite dižu kako bi se riješili kratkoročnih obaveza i za svakodnevnu potrošnju.
Dok se jaz između bogatih i siromašnih produbljuje, pitamo se da li je vladajućim strukturama stalo da ga smanje.
