Članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović podnijela je kaznenu prijavu protiv ambasadora Bosne i Hercegovine u UN-u Zlatka Lagumdžije.
U prijavi se navodi da je Lagumdžija jednostrano i samovoljno poduzeo radnje u vezi s pripremom teksta i podnošenja rezolucije o Srebrenici na usvajanje Generalnoj skupštini UN-a, bez ovlasti Predsjedništva BiH.
“Čovjek je radio samostalno, dobio je instrukciju i vidjela sam po dopisu koji je uputio Bećirović UN-u, da mu je samo on dao saglasnost da to radi. Dakle, Bećirović nije Predsjedništvo, Predsjedništvo su tri člana. On je samo član. Nije dobio ništa definisano od strane nadležne institucije, a to je Predsjedništvo”, rekla je Cvijanović.
Rezolucija o Srebrenici
Rezolucija o Srebrenici kojom se, između ostalog, podrazumijeva odluku da se 11. juli svake godine obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na genocid počinjen u Srebrenici 1995. godine, naći će se na dnevnom redu Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 2. maja.
Rezolucija o Srebrenici podrazumijeva odluku da se 11. juli svake godine obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na genocid počinjen u Srebrenici 1995.
Rezolucijom se također bezrezervno osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici i potiče države članice da sačuvaju utvrđene činjenice, uključujući kroz svoje obrazovne sustave razvijanjem odgovarajućih programa, također u znak sjećanja, u cilju sprječavanja revizionizma i pojavljivanja genocida u budućnosti.
Bez rezerve se osuđuju i radnje koje veličaju one koji su osuđeni za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, uključujući one koji su odgovorni za genocid u Srebrenici.
Rezolucijom je naglašena i važnost dovršetka procesa pronalaska i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i njihovog dostojanstvenog sahranjivanja i poziva na nastavak krivičnog progona počinitelja genocida u Srebrenici.
Predlagači rezolucije Njemačka i Ruanda
Predlagači rezolucije o genocidu u Srebrenici su Njemačka i Ruanda.
Sponzori rezolucije su SAD, Čile, Novi Zeland, Malezija, Jordan, Turska, Slovenija, Albanija, Francuska, Italija, Irska, Lihtenštajn, Bosna i Hercegovina, Nizozemska i Finska.
U julu 1995. godine, u okviru organizovanog i planiranog napada Vojske Republike Srpske, pod vojnom komandom ratnog zločinca Ratka Mladića, političkom direktivom ratnog zločinca Radovana Karadžića, uz logističku i vojno-policijsku podršku režima u Beogradu, enklava Srebrenica pada u ruke Vojske Republike Srpske.
Tada je ubijeno više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka s područja enklave Srebrenica.
