Subota, 13. Aprila 2024.
Tuzlanski.ba logo

Ursulina (ne)moguća misija: Dvije zemlje posebno skeptične u pogledu otvaranja pristupnih pregovora sa BiH

Preuzmite sliku

Od potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom (EU) 2008. godine, Bosna i Hercegovina (BiH) je suočena sa složenim političkim i ekonomskim izazovima. Analitičari podsjećaju da višeslojna ustavna struktura zemlje i etničke podjele otežavaju donošenje odluka i provođenje reformi u skladu sa standardima EU, piše Deutsche Welle.

Međunarodna podrška je veoma važna, ali je pažnja sada usmjerena ka Ukrajini i Bliskom istoku. Ipak, posjeta predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen Sarajevu, u bh. medijima najavljena za 22. januar, potvrdit će predanost i ozbiljnost administracije Evropske unije i prema Bosni i Hercegovini.

“Posjeta predsjednice EK zasigurno će imati za cilj da još jače podstakne političke predstavnike u BiH da što brže usvoje ključne reformske zakone, kako bi i sama EK mogla dati pozitivno mišljenje i konačnu odluku o otvaranju pregovaračkog procesa sa BiH“, kaže generalni sekretar Evropskog pokreta u BiH Haris Plakalo.

Šansa za BiH u martu

Evropski zvaničnici često naglašavaju da BiH ima evropsku perspektivu, ali postavljaju jasne uslove poput „dubokih i održivih reformi“. Kao prioritet u reformskom procesu obično se navodi vladavina prava, koja treba biti usklađena sa evropskim standardima.

“U martu će se napraviti presjek stanja, a BiH u ovom trenutku nije toliko kredibilna. Ipak, treba uzeti u obzir i geopolitičku situaciju, situaciju unutar EU i regiona te uložiti veće napore kako bi se 2024. maksimalno iskoristila kao ključna godina za EU integracije“, kaže Plakalo.

On podsjeća da su ključni reformski zakoni – o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, sprečavanju sukoba interesa kao i zakon o sudovima u BiH – „još uvijek u ladici”, pa se u martu može očekivati još jedna odgoda. „Možda za juni”, tvrdi sagovornik DW-a. „U svakom slučaju, postoji ozbiljna predanost EK i Evropskog vijeća da u ovoj godini otvore pristupne pregovore sa BiH“, kaže generalni sekretar Evropskog pokreta u BiH.

Izazovi izborne godine

On, međutim, upozorava da je 2024. izborna godina u BiH i da se uoči svakih izbora u toj zemlji „zaoštrava“ politička retorika. „Postoji opasnost da se u predizborbe svrhe zloupotrijebi i evropski put BiH, da se podignu tenzije, a sve radi sticanja političkih poena pred lokalne izbore“, kaže Plakalo.

Od zasjedanja Evropskog vijeća u decembru prošle godine, kada je BiH dodijeljen uslovni pregovarački status, postignut je minimalan napredak, smatra sagovornik DW-a. „Zakon o slobodi pristupa informacijama u institucijama BiH nije u potpunosti usklađen sa direktivama EU, a usvojene izmjene i dopune zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću ne prate pozitivno mišljenje Venecijanske komisije iz 2020. godine“, kaže Plakalo.

Ipak, dobro je da se zakoni usvajaju i to je pozitivan pristup, tvrdi sagovornik DW-a, ali napominje da situaciju u BiH i dalje opterećuje stanje u Ustavnom sudu BiH (još nisu imenovani svi suci), kao i zakon o neprovođenju presuda Ustavnog suda BiH u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska (RS). Također, pitanje državne imovine još uvijek nije riješeno, a tehničke izmjene i dopune Izbornog zakona i dalje su neusaglašene pa se čeka odluka viskog predstavnika za BiH Christiana Schmidta.

Evropski skepticizam

Analitičar Evropske inicijative za stabilnost sa sjedištem u Berlinu Adnan Ćerimagić napominje da bez „bezuslovne“ preporuke EK pristupni pregovori sa BiH neće biti otvoreni, te da uprkos preporuci EK, postizanje konsenzusa država članica EU može biti „otežano“.

“EU je izašla u susret BiH kada je mart ove godine utvrdila kao termin za novu provjeru spremnosti BiH za otvaranje pristupnih pregovora, inače bi se morao čekati redovni izvještaj EK na jesen. S obzirom da se radi o svega par mjeseci, BiH ni teoretski ni praktično u tom periodu neće moći ispuniti svih 14 uslova iz preporuka EK“, kaže Ćerimagić za DW.

Krajem prošle godine više država EU bilo je skeptično u pogledu otvaranja pregovora sa BiH, jer su pred sobom imali izvještaje EK, ne samo za BiH, nego i za Ukrajinu i Moldaviju. Ćerimagić tvrdi da je, na osnovu tih izvještaja, bilo jasno da su Ukrajina i Moldavija, za razliku od BiH, ispunile većinu uslova.

Za BiH više uslova?

“Istina, pred BiH je postavljeno više uslova nego pred Ukrajinu i Moldaviju. Problem je u tome što su u BiH, pored ograničenog napretka – BiH je ispunila 2 od 14 uslova EK – zabilježeni i negativni procesi u RS-u, a radi se o ugrožavanju slobode medija, civilnog društva i udaru na Ustavni sud BiH“, kaže Ćerimagić.

Sagovornik DW-a kaže da su Njemačka i Nizozemska bile „posebno skeptične“ u pogledu otvaranja pristupnih pregovora sa BiH jer EK nije dala svoju preporuku, dok većina uslova ostaje neispunjena. Ipak, države EU odlučile su da BiH dobije šansu u martu. „To bi moglo značiti da su riješile od BiH tražiti što i od Ukrajine i Moldavije, i otvoriti pristupne pregovore i prije ispunjavanja svih uslova“, kaže Ćerimagić.

EK, pored ispunjavanja uslova, u redovnim izvještajima od 33 poglavlja ocjenjuje i „pripremljenost” za članstvo. „A od vladavine prava i kvaliteta statistike, do zaštite okoliša i transportne politike, BiH je najnepripremljenija zemlja među deset kandidata, daleko iza Ukrajine i Moldavije“, napominje Ćerimagić.

Čekajući Schmidta

Politički predstavnici u BiH, posebno koalicija na državnom nivou, intenzivira napore kako bi do marta bilo usvojeno što više evropskih zakona, mada ne ide sve planiranom dinamikom. Primjera radi, šanse da se tehničke izmjene Izbornog zakona usvojene u Predstavničkom domu Parlamenta BiH potvrde i Domu naroda za sada su vrlo male. Političari su intenzivirali razgovore o tome nakon što je Christian Schmidt nagovijestio upotrebu bonskih ovlasti.

Problematični su i Zakon o sudovima u BiH te Zakon o Ustavnom sudu BiH. Dok politički predstavnici Srba i Hrvata insistiraju na odlasku stranih sudaca iz Ustavnog suda BiH (što je ustavna kategorija), bošnjački predstavnici smatraju da tome još nije vrijeme, između ostalog, zbog blokada u institucijama vlasti i jednostranih odluka RS-a suprotnih Ustavu BiH.

Evropski put BiH nije lak, ali je neophodan za dugoročnu stabilnost i prosperitet zemlje. Analitičari zato preporučuju intenziviranje dijaloga političkih subjekata. Napominju da je neophodan politički konsenzus, tim prije što evropski put BiH nije samo tehničko pitanje izraženo u 14. prioriteta Evropske komisije, već test političke zrelosti i spremnosti za korjenite društvene reforme u skladu sa evropskim standardima.

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

Ključne riječi: , ,