Prilično hegemona reakcija i vlasti i opozicije u Republici Srpskoj na upotrijebljena Bonska ovlaštenja.
I dalje ponavljaju da ne priznaju niti visokog predstavnika, niti nametnute odluke. Vlast bi prihvatila finansijsku injekciju, no mnoge su na čekanju – jer recept ne pišu oni za to nadležni, piše N1.
“Živaca i strpljenja, imamo na pretek, jer rezervnu zemlju nemamo”, poručio je u novom obraćanju javnosti predsjednik RS Milorad Dodik.
Usred političke i ustavne krize, po mnogima glavni uzročnik ponovo se obrušio na strance. Od američke ambasade, do Evropske unije. Ponudu Evropljanima i domaćim partnerima da se u bloku riješi svih 14 reformskih prioriteta izrekla je i predsjedavajuća Predsjedništva BIH Željka Cvijanović.
“Oni to neće iz jednog prostog razloga, četvrtog po redu, gdje piše da se izvrši reforma Ustavnog suda BiH i reguliše odlazak stranih sudija. Oni su spremni da žrtvuju sve samo da se to ne bi desilo. Što znači da su zajedno u sprezi, zajedno na liniji onoga što radi međunarodni faktor ovdje, da koristi Ustavni sud kao politički instrument nažalost, kao što je i taj OHR politički instrument za obračun sa RS-oduzimanje nadležnosti”, kaže Cvijanović.
Pored političkih, u Banjaluci se žale i na ekonomske blokade koje trpe. Posljednja je navode – odlaganje izvršenja sudske presude po kojoj UIO BiH Republici Srpskoj mora isplatiti 30 miliona KM zbog duga od prije 14 godina.
“Ovo je nepodnošljivo. Ne znam kako da naplatimo ono što je sam Sud presudio. Taj novac, 30 miliona KM, je sada 30 odsto manje vrijednosti nego što je bio lani, ili godinu ranije”, kaže Zora Vidović, ministrica finansija RS.
Za rijetke opozicionare upravo je novac uzrok novog zaoštravanja odnosa na relaciji Banjaluka – Sarajevo – OHR. U prilog tvrdnjama i danas novo zaduženje od 75 miliona KM.
“Nema toliko para ni iz inostranstva, počeo je da struga sa dna. Čim se dogovore oko para i kada mu stave Amidžića za ministra i par kadrova, a ako kupe zgradu od kuma, od Grand trade-a, e onda će biti srećni reći može sad i visoki predstavnik, nema sad tenzija”, dodaje Nebojša Vukanović, predsjednik ZPR.
Ipak u najvećim strankama vlasti i opozicije, SNSD-u i SDS-u stvari gledaju nešto drugačije. Negiraju legitimitet Christiana Schmidta kao visokog predstavnika pozivajući se na aneks 10 Dejtonskog sporazuma, ali i na odluku samog Ustavnog suda BiH iz 2006.godine u kojoj piše da “Visokog predstavnika potvrđuje Savjet bezbjednosti UN”.
Paralelno traje i druga kriza. Banjaluka ne smije biti tema kada se borimo za interese i status RS, poručuje gradonačelnik Draško Stanivuković.
Za njega, lokalni ratovi i neslaganja u banjalučkoj skupštini, moraju prestati zbog ustavne krize u zemlji i nacionalnog pitanja Srba u regionu.
“Ovaj sukob u Banjaluci, to ne treba da postoji, ako vodimo vrhovnu borbu za status RS. Zar smo toliko ludi, nenormalni…da Srbin na Srbina, politička stranka jedna na drugu u ovim okolnostima, ne treba da ide”, kaže gradonačelnik Banjaluka Draško Stanivuković, PDP.
Nametnute odluke OHR-a tako su već odbacile sve srpske stranke, dok one skupštinske ozakonjene – negiraju u klubu Bošnjaka u Vijeću naroda RS. Vitalni nacionalni interes najavljuju pokrenuće zbog izmjena Zakona o objavljivanju zakona i akata u Službenom glasniku RS. Sjednica je već sutra.
