Prema evidenciji Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona u prošloj godini policijski službenici uručili su ukupno 98.006 prekršajnih naloga od čega je 41.306 zbog prekoračenja brzine.
Također, izrečeno je 10.949 zaštitnih mjera zabrane upravljanja motornim vozilom od čega se 455 vozača nije pridržavalo ove zabrane zbog čega su pretrpjeli dodatne sankcije.
Službenici policije u TK u prošloj godini sankcionisali su 2624 vozača kod kojih je utvrđeno prisustvo alkohola u organizmu. Od ovog broja čak 657 vozača zadržano je u službenim prostorijama zbog prekoračenja od 1,5 promila ili zbog odbijanja alkotestiranja.
Broj sankcionisanih vozača koji za vrijeme vožnje koriste mobilne telefone u prošloj godini, a u odnosu na 2018 godinu povećan je za 48 procenata.
Prema riječima Amre Kapidžić glasnogovornica Uprave policije MUP-a TK u toku 2019. godine naplaćeno je ukupono 5.552.606 KM novčanih kazni.
‘Kada je u pitanju naplativost novčanih kazni možemo istaknuti da je Zakonom o prekršajima Federacije BiH, propisano da počinilac prekršaja može u zakonom predviđenom roku platiti 50% izrečene novčane kazne, te se ova mjera pokazala efikasnom kod počinioca prekršaja koji uredno plaćaju novčane kazne. Međutim, problem su višestruki povratnici u činjenju prekršaja iz oblasni bezbjednosti saobraćaja koji su ujedno i najveće neplatiše novčanih kazni, čija su pojedinačna dugovanja od po nekoliko hiljada KM’ kazala je Kapidžić.
Uprava policije MUP-a TK tokom 2019. godine od višestrukih povratnika u činjenju težih oblika prekršaja iz oblasti bezbjednosti saobraćaja ukupono je privremeno oduzela 71 putničko vozilo, čiji su postupci u rješavanju kod nadležnih Općinskih sudova.
Međutim, ono što je ‘javna tajna’ jeste činjenica da pojedini vozači zbog prekoračenja brzine uopšte ne budu sankcionisani iz razloga što odgovornost u pismenoj izjavi prebace na neku drugu osobu koja uopšte nije počinila prekršaj, a koja ima položen vozački ispit ali je rijetko učesnik u saobraćaju.
Direktora Centra za multidisciplinarne studije Tuzla doc.dr. Esad Mušanović vještak saobraćajne struke i bivši inspektor smatra da bi službenici policije trebali vršiti rigoroznije provjere kako bi se zaista utvrdilo ko je počinio prekršaj prekoračenja ograničenja brzine.
‘Vjerujem da ima i takvih pojava. Pojedinci voze brže od dozvoljenog, a nakon što to evidentira radar koji nije novije proizvodnje odnosno koji nema mogućnost da detektuje lice vozača već samo putnički automobil i registarske oznake neki vozači u izjašnjenju navedu kako tog dana nisu oni bili za upravljačem automobila i tako odgovornost odnosno sankciju zabrane upravljanja motornim vozilom prebace na nekoga drugog’ kazao je za Tuzlanski.ba doc.dr. Esad Mušanović, direktor Centra za multidisciplinarne studije Tuzla, inače vještak saobraćajne struke i bivši inspektor.
Mušanović kaže da se Ministarstva unutrašnjih poslova na području čitave BiH opremaju radarima gdje će već teže biti da odgovornost zbog brze vožnje vozač prebaci na neko ‘treće’ lice.
‘Obzirom da se bavim i vještačenjem saobraćajnih nezgoda mogu samo da kažem kako je upravo neprilagođena brzina jedan od najčešćih uzroka saobraćajnih nezgoda. Sigurno da svi da treba više uraditi po tom pitanju, da zaista onaj ko počini prekršaj bude i sankcionisan. Ovdje imate situaciju gdje se poštom vlasniku putničkom motornog vozila pošalje poštom ‘Izjašnjenje’ da se izjasni o tome ko je upravljao vozilom dana kada je evidentirano prekoračenje brzine. Tada neki pošalju podatke nekih drugih osoba uz prethodni dogovor koji nisu česti učesnici u saobraćaju i tako se to ne provjeri to tako ostane.
Prema evidenciji Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona u prošloj godini policijski službenici evidentirali su 455 vozača koja su uprkos mjeri zabrane upravljala motornim vozilima.
‘Lično sam vještačio saobraćajne nezgode gdje je zatečen vozač pod tzv. zabranom, upravljeo je neregistrovanim automobilom i još uz sve to bio je pod uticajem alkohola. Službenici policije bi trebali da budu rigorozniji u provjerama ko je zaista upravljao automobilom dok je evidentiran prekršaj odnosno prebrza vožnja, naravno potreba je i savremenija oprema koja će im olakšati taj zadatk. Takve stvari npr. nisu moguće da se dogode u zemljama EU’ – kaže Esad Mušanović.
Naš sagovornik kaže kako država Bosna i Hercegovina treba prije svega da donese ozbiljnu strategiju u ovoj oblasti kako bi se smanjio broj saobraćajnih nezgoda i broj smrtno stradalih osoba na našim putevima.
Također, treba podsjetiti i na stacionarni radar odnosno kameru koja se nalazi na raskrsnici Kula na južnoj saobraćajnici u Tuzli koja je već odavno opravdala svoje postojanje.
Naime, u proteklih 11 godina zabilježeni su brojni prekršaji, a vozačima su izdati prekršajni nalozi u iznosu od preko 7 miliona KM. Najviše prekršaja se odnosilo na prolazak kroz crveno svjetlo i prekoračenje brzine.
Sigurno je da bi bi više stacionarnih radara u Tuzli savremenije proizvodnje umnogome poboljšalo stanje sigurnosti iz oblasti bezbjednosti saobraćaja, jer bi bilo evidentirano više saobraćajnih prekršaja što bi u konačnici značilo i više novca u budžetu od naplate novčanih kazni. (Tuzlanski.ba)
