Tuzlanski kanton još nema ni metra autoputa ili brze ceste, pa je 13 gradova i općina povezano magistralnim putevima.

Iako u ovom kantonu živi nešto manje od pola miliona stanovnika, putevi su najlošiji u BiH. Godinama nadležni obećavaju građanima da će umjesto starim ili rekonstruisanim saobraćajnicama voziti onima višeg ranga. Ipak, obećanja su ostala samo obećanja, ne treba napominjati kome su ona radovanja.

Dionice na papiru

Početkom godine, najavljena je gradnja dionice autoceste od Mihatovića do Previla. Novac je osiguran.

”Vlada FBiH je osigurala sredstva za izgradnju dijela ove autoceste u visini od 134 miliona KM, osigurala je sredstva za projektovanje, eksproprijaciju, sredstva nisu upitna. Upitna je naša dinamika i angažovanost svih”, rečeno je iz JP Autoceste Federacije na jednom od sastanaka u Tuzli koji je održan početkom ove godine.

Ova dionica puta još uvijek je ucrtana samo na papiru, baš kao i dvadeset godina najavljivani autoput od Tuzle prema Sarajevu. Rekonstrukcija i modernizacija dijela magistralnog puta M18 na potezu od Tuzle prema Kladnju u dužini od 58 kilometara trebala se početi graditi nekoliko puta, posljednja najava bila je za prošlu godinu. Projekat vrijedan 155 miliona eura nikad nije pokrenut sa mrtve tačke.

Šta kažu iz SDA i SDP-a

Premijer Tuzlanskog kantona Irfan Halilagić kaže za Vijesti.ba, kako je fokus rada Vlade koju predvodi, upravo, putna deblokada ali da izostaje saradnja Federalne vlade.

„Nažalost još uvijek ne vidimo da Vlada Federacije, čija je ovo izvorna nadležnost jer se radi o magistralnim i brzim cestama, te autocestama, ne pokazuje konkretne korake za rješavanje ovog gorućeg pitanja za građane TK. Prema posljednjim zvaničnim podacima Tuzlanski kanton je drugi po broju registrovanih vozila (142.355) u FBiH, odmah iza Sarajevskog (162.560). Međutim, ukoliko uzmemo u obzir da sve banke, javna preduzeća, osiguravajuće kuće i drugi, zbog sjedišta kompanija i sva svoja vozila registruju u Sarajevu, a ona saobraćaju u ovom slučaju na cestama u TK, onda sigurno možemo reći da u Tuzlanskom kantonu saobraća najveći broj vozila u BiH. Ovdje se potroši najviše goriva, uplati najviše akciza, putarina i cestarina, a za uzvrat Tuzlanski kanton je kažnjen činjenicom da nemamo ni metra autoputa niti brze ceste. Najslikovitiji primjer tog maćehinskog odnosa Federacije naspram Tuzlanskog kantona su putevi Tuzla – Sarajevo, Tuzla – Orašje i Tuzla – Doboj, gdje vam za 60-tak kilometara treba oko sat i po vremena vožnje. Ogroman je to hendikep i za razvoj privrede, a opće je poznato da su Tuzlanski i Zeničko – dobojski kanton dvije privredno najpotentnije regije”, ističe Halilagić.

Iz SDP-a koji je trenutno vlast na nivou Federacije BiH, ističu da je aktuelna vlast u Federaciji zainteresovana za gradnju puteva od Tuzle prema drugim gradovima.

„Očigledno je da su namjere trenutne Vlade Federacije i većine u Federaciji da se posveti Tuzli, te da ona bude ravnopravna s ostalima”, kazao je Slađan Ilić zastupnik SDP-a u Skupštini TK i delegat u Federalnom Domu naroda.

S tim u vezi nedavno je održan i sastanak premijera Federacije Nermina Nikšića sa gradonačelnikom Tuzle, na kome se razgovaralo i o izgradnji puteva.

“Sastanak je bio posvećen posebno važnim projektima za Tuzlu, uključujući izgradnju produžetka južne saobraćajnice, kao i gradnju kružnih tokova na istoj. Premijer Nikšić izrazio je punu podršku ovim projektima, istaknuvši da će Vlada Federacije Bosne i Hercegovine uložiti sve napore kako bi se ubrzo pokrenule aktivnosti za realizaciju izgradnje produžetka južne saobraćajnice, što će značajno poboljšati protok saobraćaja, smanjiti aerozagađenje i olakšati svakodnevnu mobilnost građana Tuzle”, naveli su iz Gradske uprave Tuzle.

Ipak, nedovoljno je to ako gledamo širu sliku i probleme putne povezanosti ovog kantona sa ostatkom BiH.

„Jedan od naših prioriteta je bolja putna povezanost, što je preduslov za brži i intenzivniji razvoj cjelokupne sjeveroistočne Bosne i Hercegovine, zbog toga zahtijevamo intenzivne aktivnosti Javnog poduzeća Autoceste Federacije BiH i Ceste FBiH, kao i svih drugih relevantnih subjekata koji se bave cestovnom infrastrukturom. Imajući u vidu da Tuzlanski kanton ima usvojenu su potrebnu prostorno – plansku dokumentaciju, koja ima već utvrđenu trasu za putni pravac Tuzla – Doboj, te da se ne planira ići u izmjene tih dokumenata, ne postoje nikakve prepreke da se počne sa izradom idejnog projekta ovog putnog pravca. Dionica prema Doboju i autoput prema Brčkom su buduće „žile kucavice“ ne samo za Tuzlanski kanton, nego i za Federaciju BiH i kao takvi, ovim putnim pravcima posvećujemo posebnu pažnju. Autocesta prema Brčkom je u poodmakloj fazi izrade projektnih rješenja i očekivali smo da se ove godine početi i graditi, međutim ne vidimo da se tu išta mijenja. Ovi projekti su od krucijalnog značaja za razvoj Tuzlanskog kantona i, kao projektima nultog prioriteta, Vlada Tuzlanskog kantona im posvećuje punu pažnju. Izgradnjom autoceste/brze ceste na području Tuzlanskog kantona obezbijediti će se saobraćajna deblokada Tuzlanskog kantona i povezivanje sa europskim koridorima, prvenstveno sa autoputom A1. Na ovaj način će se otvoriti cestovni saobraćaj prema ključnim zemljama regije i Europe, omogućiti brži protok roba, usluga i putnika a samim time i brži privredni razvoj Tuzlanskog kantona”, ističe premijer TK Irfan Halilagić.

Gradnja u HNK, usluge HDZ-u

Da politika ima ključnu ulogu u tome da se građani Tuzlanskog kantona voze putevima koje je izgradio drug Tito, slaže se Admir Čavalić, zastupnik u Parlamentu FBiH.

„Politika diktira planove izgradnje puteva i autoputeva, i najveću odgovornost nosi federalni nivo vlasti. Treba razbiti nekakvu mitologiju oko optimalnih rješenja – postojeća rješenja su prije svega odraz političke moći koja je koncentrisana u KS i HNK što se i vidi po putnoj infrastrukturi. Tu ne treba bježati od vlastite odgovornosti – Tuzlanski kanton ima najveći broj predstavnika u zakonodavnoj vlasti FBiH, svejedno već decenijama se nalazi u putnoj izolaciji. Koristim priliku da opet predložim nešto što sam nedavno spominjao premijeru ovog kantona – moramo se svi ujediniti i po uzoru na Tuzlansku inicijativu tj. promjenu fiskalnog pondera, tražiti da se krene sa izgradnjom brzih puteva i autoputeva na području TK”, kaže Čavalić za Vijesti.ba.

Najoštriji su bili iz DF-a, Mahir Mešalić, zastupnik u Parlamentu FBiH proziva, kako kaže, direktne krivce za katastrofalnu putnu infrastrukturu u Tuzlanskom kantonu.

„Krivci su sve prethodne vlasti u FBiH. Ovo je konkretan primjer, gdje je Tuzlanski kanton potpuno zapostavljen u odnosu na ostale. Mislim da je to također, rezultat snishodljivog odnosa prema HDZ-u, jer tamo gdje je HDZ vlast, u tim kantonima se grade autoputevi i brze ceste. Pokušavao sam, sa drugim kolegama iz TK u nekoliko navrata da skrenemo pažnju da mi nemamo ni metra autoputa niti brze ceste ali uvijek je bila šutnja od strane vlasti”, ističe Mešalić.

On dodaje da je neophodno krenuti u hitne investicije i konkretne projekte na izgradnji puteva.

„Rješenje je da Vlada FBiH pokrene infrastrukturne radove za postojeće projekte te da hitno uradi putnu deblokadu. Najsramnija činjenica da putna komunikacija između Sarajeva i Tuzle, kao dva najveća grada u FBiH, postaje sve gora iz dana u dan a samim tim i sve rizičnija. Moraju se također, pojednostaviti procedure oko eksproprijacije zemljišta, sve to predugo traje. Uglavnom da ima manje politike a više struke, da vlast ima hrabrost da usmjeri sredstva prema TK mogli bi se i nadati nečemu. Ovako u uslovima kada je tkz. Trojka prvi put od osnivanja FBiH prepustila JP Autoceste FBiH svojim šefovima iz HDZ-a, predavši im sve, mislim da i ne možemo biti neki optimisti. Nažalost, biće puno obećanja a malo realizacije.“ – zaključuje Mešalić.

Hoće li trenutni pritisak iz Tuzlanskog kantona uroditi plodom i da će građani Tuzlanskog kantona osjetiti blagodati autoputeva, ne vlada veliki optimizam.

Vožnja od Tuzle do Sarajeva, još dugo će trajati više od dva i po sata. Za kraj pogledajte što o svemu kažu građani Tuzle.