Petak, 7. Avgusta 2020.
Tuzlanski.ba logo
Preuzmite sliku

Termoelektrane Kakanj, Tuzla i Ugljevik među 10 najvećih evropskih zagađivača

Tri hiljade osoba godišnje umire od posljedica zagađenja koje, između ostalog, proizvode termoelektrane. Najmanje stotinu u BiH, naveo je Janez Kopač. U 2016. među deset najvećih evropskih zagađivača bile su tri termoelektrane iz BiH. Kakanj, Tuzla i Ugljevik.

Republika Srpska je investirala u adaptaciju Ugljevika, Crna Gora investira baš sada u adaptaciju TE Pljevlja, Makedonija je zatvorila TE Oslomej, još imaju problem s TE Bitola, i Srbija se priprema na adaptaciju ugrađivanje filtera u par njihovih termoelektrana”, kazao je Kopač.

Dok se Evropa sprema da potpuno ugasi sve termoelektrane do 2050. godine, Bosna i Hercegovina i dalje odlučuje ulagati u postojeće. Tražit će se i od BiH da bar 40 posto električne energije proizvodi iz obnovljivih izvora. No, država neće biti spremna.

“Ja se sjećam vjerovatno i vi koliko je puta polagan kamen temeljac za HE Vranduk. Sjećate li se Podveležja kada god su kampanje na izbore sjetimo se vjetroparka Podveležje. Naravno do današnjeg dana mi nismo krenuli u tu izgradnju”, poručio je Mujo Hasić, zastupnik SDP-a u Parlamentu FBiH.

Istovremeno, većina u Parlamentu Federacije smatra – izgradnja novih blokova u postojećim termoelektranama, posebno u Tuzli, trenutno nema alternativu. No, šta je sa zdravljem građana?

“Ovo je borba i za zdravlje građana zato što Blok 7 mijenja postojeće blokove 3,4 i 5 u TE Tuzla. Blok 7 će biti blok s najboljim dostupnim tehnologijama u ovom momentu i biće u normama emisije kakve su u EU i pored toga uradit ćemo sumporavanje na Bloku 6 i imati tuzlansku Termoelektranu u granicama emisije kako to predviđa pravilnik o graničnim vrijednostima u BiH”, rekao je Senad Salkić iz EP BiH.

Šta se u međuvremenu radilo na postojećim blokovima, kako bi se smanjile emisije SO2? Prije dvije godine usvojen je tzv. NERP. Nacionalni plan za redukciju emisija. Podrazumijeva ograničenje rada postojećih blokova u termoelektranama u Tuzli i Kanju.

“Fond sati tih blokova je značajno smanjen, naša potrošnja uglja 2017.-2019. godina je manja za gotovo milion tona zbog smanjene proizvodnje tih blokova”, dodao je Salkić.

Ipak na terenu izgleda ne funkcioniše. Tuzla i ovih dana jedan od najzagađenijih svjetskih gradova. Kakvi su tek pokazatelji bili prije dvije godine kada su blokovi radili punom parom. Najveći problem je što se nadležni i većina bh. političara pretvaraju da termoelektrane nisu problem – kaže zastupnica Sabina Ćudić.

“Mi imamo jedan sukob civilizacijski bih rekla neshvatanja postojanja problema odbijanja i podilaženja interesnim skupinama između ostalog i veličanje uloge rudara na način da se ljudi zadržavaju radije u jamama nego da im se obezbjeđuje bolja, zdravija dugoročnija egzistencija.”

Uz argument da BiH ne može doći u opasnost da prestane proizvoditi električni energiju, većina zastupnika upravo za termoelektrane veže egzistenciju rudnika i rudara.

“Ja odgovorno tvrdim 12 hiljada rudara će krenuti ka EU pa mi nećemo pričati samo o migracijama mladih ljudi nego ćemo pričti i o ljudima u srednjim godinama koji će ići trbuhom za kruhom”, rekla je Elzina Pirić, zastupnica PDA u Parlamentu FBiH.

S druge strane, pojedini zastupnici upozoravaju: statistički podaci iz protekle dvije godine, kako domaćih zavoda, tako i Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da su broj jedan oboljenja u BiH, upravo respiratorna. (N1)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje