Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković učestvovao je, na poziv ministra vanjskih poslova i međunarodne saradnje Republike Italije Antonija Tajanija, na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja Zapadnog Balkana i ministara vanjskih poslova grupe “Prijatelji Zapadnog Balkana” u Rimu, javlja Anadolu.
Na ministarskom sastanku se razgovaralo o predstojećim zadacima u 2024. godini koji se odnose na integraciju regiona Zapadnog Balkana u Evropsku uniju, te jačanju koordiniranog pristupa nad prioritetnim pitanjima.
Uz ministre vanjskih poslova zemalja Zapadnog Balkana, sastanku je prisustvovalo i sedam zemalja članica Evropske unije koje čine grupu “Prijatelji Zapadnog Balkana“, a to su: Italija, Austrija, Češka, Hrvatska, Slovačka, Grčka i Slovenija.
U okviru prve sesije Ministarskog sastanka pod nazivom “Zajednički rad na ubrzanju procesa europskih integracija zemalja Zapadnog Balkana“, Konaković je u svom obraćanju istakao da je status kandidata, koji je Bosna i Hercegovina dobila u decembru 2022. godine, donio novi optimizam i pozitivnu energiju u našu zemlju.
“S ponosom mogu reći da smo u Vijeću ministara, nakon više od decenije zastoja na putu EU integracija, uspjeli napraviti teške unutrašnje kompromise, od kojih mnogi nisu politički popularni“, kazao je ministar Konaković, i dodao: „U tom smislu, razumijem da proširenje nije popularno, posebno u godini europskih izbora, ali lideri EU moraju biti upravo to – lideri, gledati nekoliko koraka unaprijed, vidjeti političke posljedice i sigurnosne rizike neotvaranja pregovora sa Bosnom i Hercegovinom.“ Istakavši opredijeljenost Bosne i Hercegovine da slijedi put koji će je u konačnici dovesti do punopravne članice Europske unije, izrazio je nadu da će EU donijeti ispravnu odluku na predstojećem sastanku Europskog vijeća u martu ove godine što će omogućiti otvaranje pristupnih pregovora. „Imajući u vidu s jedne strane ogroman pozitivan utjecaj koji bi to imalo na Bosnu i Hercegovinu, politički, ekonomski i na naše društvo, a s druge strane, potrebu da se održi pozitivan zamah, vjerujem da nam je zajednički interes da ubrzano integriramo Bosnu i Hercegovinu i regiju u EU“, rekao je Konaković.
Na drugoj sesiji pod nazivom “Rast i integracija: doprinos privatnog sektora“, Konaković je govorio o značaju dublje ekonomske integracije Zapadnog Balkana i EU, čime bi se poboljšao životni standard u regionu koji je svjedok velikih migracija stanovništva u europske zemlje u potrazi za boljim prilikama.
Ohrabrujućom je ocijenio najavu usvajanja novog Plana rasta za Zapadni Balkan od strane Evropske komisije, koji bi pomogao rast ekonomija zemalja regiona i približio ih jedinstvenom tržištu EU-a.
Pritom se osvrnuo na važnost Zajedničkog regionalnog tržišta, u okviru Berlinskog procesa, kao snažnog instrumenta ne samo za bržu integraciju u jedinstveno tržište, već i za ubrzanje nacionalnog i regionalnog ekonomskog rasta.
Konaković je na kraju rekao da Bosna i Hercegovina podržava ideju daljnjeg ekonomskog usklađivanja Zapadnog Balkana, kroz zajedničko regionalno tržište, sa jedinstvenim tržištem EU.
