Benjamin Hedžić, profesor njemačkog jezika i književnosti i direktor Javne ustanove Gimnazija “Obala” u Sarajevu jedan je od pet članova Upravnog odbora Svjetskog udruženja profesora njemačkog jezika.

Među 84 zemlje svijeta Bosna i Hercegovina prvi put ima svog predstavnika koji je predstavlja na najbolji mogući način. U Udruženju je mnogo onih koji ranije nisu ni čuli za BiH što se danas više ne može reći.

Hedžić je u Upravni odbor Svjetskog udruženja izabran 2013. godine i od tada je predstavnik za cijeli Balkan.

U razgovoru za Anadolu Agency (AA) pojasnio je da je Svjetsko udruženje profesora njemačkog jezika formirano 1964. godine u Zagrebu.

“Tada je Jugoslavija pokrenula inicijativu da formira udruženje koje će ujediniti zemlje njemačkog govornog područja. Tada su bile Istočna i Zapadna Njemačka, Švicarska i Austrija. Pošto se one politički nisu mogle dogovoriti gdje da smjeste to udruženje tadašnji predsjednik Josip Broz Tito je preuzeo ulogu pa je udruženje smjestio u Zagrebu”, ispričao je Hedžić.

Također je Broz predložio, a to je i usvojeno da udruženje funkcioniše i van njemačkog govornog područja. Udruženje se finansira iz članarina svih zemalja članica, budžeta Njemačke, Austrije, Švicarske, donacija…Upravni odbor i rukovodstvo udruženja je prepušteno istaknutim germanistima van njemačkog govornog područja.

“Svjetsko udruženje profesora njemačkog jezika je formirano poput Međunarodnog olimpijskog komiteta, UEFA-e ili FIFA-e. Članovi su 84 zemlje svijeta i svaka od tih zemalja ima svoje predstavnike. Svake četiri godine u Italiji održava se izborna skupština. Na izbornoj skupštini prije četiri godine bio sam kandidat balkanske regije i izabran u Upravni odbor. U suštini sam predstavnik Evrope ali sam tada bio predstavnik Balkana jer su me nominovale kolege iz regije”, istakao je Hedžić.

Kako je kazao, ranije, prije njega, niko iz BiH nije bio član ovog udruženja.

“Prvi sam iz BiH. Na osnivačkoj skupštini 1964. godine bio je jedan profesor sa univerziteta u Beogradu. Kratko je, godinu dana, bio u Upravnom odboru i poslije toga niko nije bio sa cijelog područja bivše Jugoslavije. Jako je teško i biti u udruženju jer imate 84 zemlje, ravnopravnu zastupljenost svih kontinenata, rasa, podneblja… I evo nakon više od 50 godina došlo je vrijeme i za Balkan”, pojasnio je Hedžić.

Član je Upravnog odbora udruženja, koje ima pet članova koji ravnopravno donose odluke.

“Ja sam zadužen za finansije. U Upravnom odboru imamo Italijanku, Poljakinju, Brazilca i Indijku”, rekao je Hedžić.

Govoreći o važnosti članstva u ovom udruženju mišljenja je da je “ono jako bitno za profesore njemačkog jezika u BiH”.

“Biti član Svjetskog udruženje je stvarno privilegija. Uzet ćemo i to da je Udruženje profesora njemačkog jezika BiH jedno od rijetkih udruženja koje nosi u svom nazivu ime BiH. S time ima legitimitet da zastupa sve profesore njemačkog jezika u BiH. Govoriti na svjetskom nivou je jako bitno”, pojasnio je Hedžić.

Sa Svjetskim udruženjem mnogo putuje jer imaju sjednice u cijelom svijetu.

“Radimo na promociji njemačkog jezika u svijetu i uvijek sa sobom nosim simbole BiH i vjerujem da je dobro predstavljam u svijetu”, ispričao je Hedžić.

Na ovaj način njemu se pružila mogućnost da sjedi sa predstavnicima iz cijelog svijeta.

“Bitno je odakle dolazite. Sve mailove završavate sa pozdravom iz BiH, na lokalnom jeziku. Ljudi vas počinju identifikovati. počinju upoznavati. Pola predstavnika nije znalo ni gdje je BiH. To nije ni bitno za nekoga ko dolazi sa Madagaskara, iz Čilea, mi smo za njih samo Evropa”, poručio je Hedžić.

Govorio je i o porastu zanimanja za učenje njemačkog jezika koje je posljednjih godina prisutno u BiH.

“Mi smo historijski vezani za njemačko govorno područje, koliko god mi to izbjegavali, od Austro-Ugarske, preko Drugog svjetskog i ovog posljednjeg rata kada su naše izbjeglice u velikoj mjeri bile smještene u nekoj od zemalja njemačkog govornog područja. Njemački jezik ima dobar položaj u društvu. Ovdje čuva njemačku kulturu, našu povezanost. Međutim, ima i onaj aspekt gdje ljudi uče njemački jezik kako bi otišli u te zemlje i sebi obezbijedili bolju budućnost. Sve je to dovelo do toga da je broj onih koji uče njemački jezik posljednjih godina jako porastao”, rekao je Hedžić.

Mišljenja je da je to ipak pozitivna stvar jer je danas bitno da svako od nas govori najmanje dva strana jezika i da oni budu najbliži zemlji u kojoj živimo.

Hedžić je istakao da bi njemački jezik u BiH trebali znati ne zbog kulturološke povezanosti nego jer to govorno područje ima jak ekonomski, politički i bilo koji drugi uticaj u Evropskoj uniji (EU).

“Mislim da je to jedan od jezika koje je vrijedno poznavati”, dodao je Hedžić.