Nedjelja, 29. Januara 2023.
Tuzlanski.ba logo

Ombudsmeni BiH uočili brojne probleme u oblasti zaštite djeteta od seksualnog iskorištavanja

Preuzmite sliku

Iz Institucije Ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine saopćili su da su zaprimili brojne medijske i upite građana u vezi sa ‘nastavnikom koji se vratio na posao u jednu osnovnu školu, iako je pravosnažno osuđen za krivično djelo na štetu djeteta (pedofilija)’.Ombudsmeni informiraju javnost da će konkretan slučaj istražiti i da će, nakon svih utvrđenih činjenica i okolnosti, o svemu obavijestiti javnost.

– Ombudsmeni Bosne i Hercegovine ukazuju da su uočili brojne probleme u oblasti zaštite djeteta od seksualnog iskorištavanja i seksualne zloupotrebe i godinama zagovaraju promjene, posebno uvođenje zakonskih preventivnih mjera – saopćeno je.

Kako podsjećaju, Bosna i Hercegovina ratifikovala je 2012. godine Konvenciju Vijeća Evrope o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i seksualnog zlostavljanja. Ratifikacijom međunarodnih standarda zaštite ljudskih prava, Bosna i Hercegovina je preuzela obavezu zaštite djece od svakog oblika psihičkog ili fizičkog nasilja, kao i seksualne zloupotrebe.

Postupajući po preporukama UN Komiteta za prava djeteta, Vijeće ministara BH donijelo je, na sjednici 2. juna 2015. godine, Odluku o usvajanju Akcionog plana za djecu Bosne i Hercegovine gdje se u dijelu „A.1 Unapređenje zakonskog okvira“ navodi ‘Postojeći pravni sistem zaštite djece od seksualne zloupotrebe i iskorištavanja u Bosni i Hercegovini nije na potrebnom nivou, posebno u oblasti krivično-pravne zaštite zbog čega je neophodno pristupiti usklađivanju s međunarodnim standardima, kao i harmonizaciji unutar same države.

-Izmjene i dopune krivično-pravnog zakonodavstva trebale bi definiciju djeteta uskladiti sa UN-ovom Konvencijom o pravima djeteta i Konvencijom o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i seksualnog zlostavljanja, kao osobe do navršenih 18 godina starosti; povećati starosnu granicu za pristanak djeteta na spolni odnos, na 16 godina; nepostojanje zastare krivičnog gonjenja za krivična djela protiv spolne slobode i morala, učinjena na štetu djeteta – navodi se.

Dodaju i to ‘pooštriti kaznenu politiku za krivična djela protiv spolne slobode i morala, prije svega podići minimalne kazne’.

– Uvesti dodatne sigurnosne mjere koje se mogu izreći počiniocima krivičnih djela (posebno onih koja se odnose na nasilje nad djecom): obavezno liječenje – psihosocijalni tretman počinioca, zabrana približavanja i komunikacije sa određenom osobom, udaljenje iz zajedničkog domaćinstva, zabrana obavljanja poziva, djelatnosti ili funkcije koja se dovodi u vezu s djecom.

Ukinuti sva zakonom utvrđena ograničenja za pojedine profesije u pogledu krivične odgovornost za neprijavljivanje krivičnih djela protiv spolne slobode i morala, koja su učinjena na štetu djeteta; ukinuti mogućnost amnestije i pomilovanja za pravosnažno osuđene počinioce krivičnog djela seksualnog nasilja nad djecom.

Utvrditi obavezu postojanja jedinstvene evidencije počinilaca krivičnog djela seksualnog nasilja nad djecom i omogućiti ustanovama i drugim pravnim osobama, čija je djelatnost neposredno vezana za rad s djecom, dobijanje/provjeru podataka o krivičnom kažnjavanju kandidata koje zapošljavaju; te definirati krivično djelo „trgovine ljudima” u skladu s Palermo protokolom“.

Kako naglašavaju Ombudsmeni Bosne i Hercegovine, krivično-pravna oblast u Bosni i Hercegovini uređena je sa četiri krivična zakona (Krivični zakon Bosne i Hercegovine, Krivični zakon Federacije Bosne i Hercegovine, Krivični zakonik Republike Srpske i Krivični zakon Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine).

Krivični zakon Federacije BiH, Krivični zakonik RS i Krivični zakon Brčko Distrikta BiH propisuju krivična djela protiv braka i porodice, koja između ostalog, obuhvataju i krivična djela zapuštanje i zlostavljanje djeteta, napuštanje djeteta, povreda privatnosti djeteta.

Republika Srpska donijela je 2017. godine novi Krivični zakonik, koji je uveo novo poglavlje u kojem su propisana krivična djela obljuba sa djetetom mlađim od petnaest godine, spolna zloupotreba djeteta starijeg od petnaest godine, navođenje djeteta na prisustvovanje spolnim radnjama, iskorištavanje djece za pornografiju, iskorištavanje djece za pornografske predstave, upoznavanje djece s pornografijom, iskorištavanje kompjuterske mreže ili komunikacije drugim tehničkim sredstvima za izvršenje krivičnih djela seksualnog zlostavljanja ili iskorištavanja djeteta, zadovoljenje spolnih strasti pred djetetom i navođenje djeteta na prostituciju – naglašavaju.

Kako ističu, 2017. godine podnesena je inicijativa za izmjene i dopune Krivičnog zakona FBiH u cilju izvršavanja obaveza iz Akcionog plana za djecu Bosne i Hercegovine (2015-2018).

– Međutim nadležni organi Federacije BiH nisu pristupili izmjeni odredbi Krivičnog zakona FBiH. Ombudsmeni Bosne i Hercegovine su uputili Preporuku Parlamentu Federacije BiH da, bez odlaganja, pokrenu proceduralne radnje u cilju izmjena i dopuna Krivičnog zakona Federacije BiH. Ombudsmeni prate realizaciju Preporuke – naglasili su.

Zakonska rješenja u Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine istovjetna su rješenjima u Federaciji Bosne i Hercegovine.

– Nakon brojnih obraćanja nadležnim organima Federacije Bosne i Hercegovine (Federalnom ministarstvu pravde, Vladi FBiH, Domu naroda i Predstavničkom domu Parlamenta FBiH) početkom oktobra zaprimljen je odgovor Federalnog ministarstva pravde u kojem obavještavaju ‘da su u toku aktivnosti Radne grupe Federalnog ministarstva pravde na izradi nacrta zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona Federacije BiH kojima će se na adekvatan način izvršiti usklađivanje kaznenog zakonodavstva Federacije BiH sa odredbama Lanzarote i Istanbulske konvencije.“ – ističe se.

Ombudsmeni Bosne i Hercegovine naglašavaju i to da Član 37. Konvencije Savjeta Evrope o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i seksualne zloupotrebe propisuje obaveze za države članice “S ciljem sprečavanja i krivičnog gonjenja za krivična djela utvrđena u skladu sa Konvencijom, svaka članica će poduzeti potrebne zakonske i druge mjere da prikuplja i pohranjuje, u skladu sa relevantnim odredbama o zaštiti ličnih podataka i drugim odgovarajućim pravilima i garancijama koje propisuje domaći zakon, podatke koji se odnose na identitet i genetski profil (DNK), osoba osuđenih za krivična djela utvrđena u skladu sa Konvencijom“.

– S tim u vezi, u Republici Srpskoj je stupio na snagu Zakon o posebnom registru lica pravosnažno osuđenih lica za krivična djela seksualne zloupotrebe i iskorištavanja djece i Registar je u skladu sa Zakonom uspostavljen u Republici Srpskoj. Donošenje zakona, kojim se uređuje prikupljanje i čuvanje podataka o počiniocima krivičnih djela seksualnog zlostavljanja i iskorištavanje djece, obaveza je koju je Bosna i Hercegovina preuzela prihvatanjem Konvencije Savjeta Evrope o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i seksualnog zlostavljanja – naglašeno je.

Ombudsmeni će i dalje insistirati kod nadležnih organa u Federaciji BiH i u Brčko Distriktu da postupe u skladu sa međunarodnim standardima i realizuju Preporuku Ombudsmena.

Ombudsmeni dodatno ukazuju na činjenicu da je u FBiH usvojen Nacrt Zakona o posebnom registru osoba pravomoćno osuđenih za kaznena djela protiv spolne slobode i morala prema djeci i maloljetnicima u Federaciji BiH u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH i Domu naroda Parlamenta FBiH te je održana javna rasprava. Institucija ombudsmena učestvovala je , 29.07.2022. godine, u toj javnoj raspravi a upućeno je niz sugestija.

– Shodno svemu navedenom, Ombudsmeni ukazuju na potrebu da spomenuti Prijedlog zakona bude što prije usvojen – saopćeno je iz Institucije Ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine.

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje