Ponedjeljak, 20. Maja 2024.
Tuzlanski.ba logo

Nermina Mujagić na sesiji “Kruga 99”: Ključno pitanje za budućnost BiH je hoće li biti sposobna pronaći svoje građane

Preuzmite sliku

Ključno pitanje za budućnost Bosne i Hercegovine je hoće li biti sposobna da pronađe svoje građane, poručila je Nermina Mujagić, profesorica na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu sa redovne sesije Asocijacije nezavisnih intelektualaca “Krug 99” o temi “Put u budućnost: građansko društvo i država“, javlja Anadolu.

“Princip potpune etničke ravnoteže, nije spojiv ni sa pravnom državom niti sa demokratijom jer ne obrazuje stanovništvo zemlje da prihvati odgovornosti građanskog statusa, kao uvjeta razvoja demokratskih procesa/promjena. Ako iko zna, zna BiH koliko uvođenje etničkog pariteta donosi sa sobom probleme i kako kvote prave razlike koje hrane nacionalističke koncepcije u ovoj državi“, izjavila je Nermina Mujagić.

Ona je govorila o nevoljama multikulturalnih društava kakva je BiH, o proturječnostima političkih i nacionalnih identiteta, odnosno o procesima u kojima su našu građani postali tuđi građani, i kako čista tolerancija prema nacionalizmu zapravo neutralizuje državu.

Kada govorimo o paradoksu građansko i etničkog političkog predstavljanja u BiH se očituje na mnogim aspektima. Prvi, građanski formalno je utemeljen na univerzalnoj Deklaraciji o ljudskim pravima iz 1948. godine, koja je sastavni dio Ustava BiH i koja ima za cilj da stvoru društvo koje se temelji na jednakosti svakog ljudskog bića na planeti i njegovim osnovnim ljudskim pravima.

Takav sistem vrijednosti koji u temelju ima jednakost svih pojedinaca unutar nekog društva, nažalost, duboko je ugrožen u BiH i to dodatno argumentujem presudama Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura protiv BiH, koji je utvrdio postojanje sistemske diskriminacije ili sistemske nejednakosti građana BiH“, kazala je Mujagić.

Prema njenim riječima, drugi etnopolitički aspekt, koji egzistira u BiH proizvodi društvenu suprotstavljenost između tri dominantne etničke skupine u BiH, Srba, Hrvata i Bošnjaka po kojem je forma važnija od konkretnog sadržaja.

“Takav model proizvodi građane koji jednostavno jure za nekim negativnim identitetima koji počivaju uvijek na negaciji drugoga i omogućava da građani BiH postanu tuđi građani odnosno da postanu građani susjednih država“, dodala je ona.

Istakla je da mješavina nacionalnih i nacionalističkih metafora kreira sveopću atmosferu neizvjesnosti i straha. Tu su konstantna retorička pitanja, ponavljanje istih fraza, niz retoričkih tehnika iz registra koji ima za cilj da ubjedi građane da ovdje života nema, posebno zajedničkog, da su istina i pravda u ovoj zemlji nedostižne, da se institucije raspadaju, da je pitanje dana kada će se ponoviti scenario iz ‘92.

“U odnosu na ratno vrijeme, medijske slike izgledaju manje krvavo, ali to ne znači da su manje štetne je govor mržnje koji dolazi iz dijela institucija koje gradimo i koje velika većina građana finansira, da bi nas zaštitile, ima cilj da nas dovede do nepomirljivih razlika u mišljenju, neizvjesnosti i straha čije domene počinju tamo gdje domena slobode završava.

Kad to kažem mislim na performans Vučića i Dodika (op.a. Aleksandra Vučića, predsjednika Srbije i Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske) organiziran zbog rezolucije o Srebrenici koja će se usvojiti u maju na Generalnoj Skupštini UN-a”, rekla je Mujagić.

Ona smatra da BiH treba izaći iz ove pozicije koja joj garantira varljivu stabilnost. Ovoj zemlji se treba vratiti pravo ne samo na historijsku istinu i pravdu, nego i svaku potragu za njom.

Naglasila je da su centralna pitanja za budućnost BiH s osnaživanje državljanske nacije u BiH, apologiziranje građanskog koje se odvija na osnovu određenih procesa političke socijalizacije, ali i putem ustavne demokratije, te prevazilaženje teškoća u razumijevanju etničkih pitanja koje je moguće ostvariti kroz jako civilno/građansko društvo oslobođeno od ideologija podjela i etničke distanciranosti.

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

Ključne riječi: , , ,