Utorak, 6. Decembra 2022.
Tuzlanski.ba logo

Mateljak: BiH se ne bi trebala suočiti s nestašicom vode

Preuzmite sliku

WWF je ljetos objavio analizu u kojoj ta nevladina organizacija upozorava kako bi se čak 17 posto stanovništva Europe moglo suočiti s ekstremnom nestašicom vode do 2050. godine zbog toplinskih valova i suša, no BiH se ne bi trebala suočiti s nestašicom vode jer je izuzetno bogata vodenim resursima, kazao je u razgovoru za Fenu hidrolog Zoran Mateljak.

Ocijenio je kako je BiH među zadnjim državama koje se trebaju plašiti nestašice, ali to ne znači da se možemo neodgovorno ponašati prema vodnim resursima nego upravo suprotno.

– Odgovornim i pametnim planiranjem i upravljanjem trebamo osigurati da sačuvamo naše vode za nove naraštaje – naveo je Mateljak.

Osvrnuo se i na stanje u regiju, ocijenivši da je situacija po tom pitanju također povoljna, osim Kosova koje, kako je kazao, nema tu privilegiju.

Suše u Europi će utjecati na gospodarstvo jer su brojni, veliki i ozbiljni problemi prije svega u riječnom transportu, smatra Mateljak.

Na pitanje jesmo li zakasnili s poduzimanje mjera zaštite vodotokova, Mateljak navodi kako u BiH nismo, ali da globalno jesmo.

– Naime, teško je predvidjeti koliku štetu će nam nanijeti klimatske promjene ali one se nezaustavljivo događaju i utječu na svakodnevni život sve većeg broja ljudi diljem svijeta – istaknuo je Mateljak.

Kada se govori o regijama koje spadaju u kategoriju visokog rizika po pitanju nestašice vode, globalno gledajući, najozbiljnija situacija po stanovništvo je na jugu Afrike.

– U BiH nema ugroženih regija, a u Europi svjedočimo ekološkim katastrofama na potpuno neočekivanim mjestima i to u centralnoj Europi, kao što su rijeke Rajna i Odra – kazao je Mateljak.

Naveo je kako su čelnici Europske unije svjesni s kakvom se opasnošću suočavamo.

– Poduzimaju se mjere, ali opet je zaštita naših vitalnih resursa u drugom planu. U prvom planu je energetska sigurnost i naravno, invazija Rusije na Ukrajinu – podcrtao je Mateljak.

Dodao je kako će vodotokvi u Bosni i Hercegovini u sljedećem razdoblju biti na dodatnom udaru s obzirom na energetsku krizu koja pogađa Europu.

– Treba podržavati zdrave projekte i pametna rješenja, a to svakako nisu mini-hidroelektrane koje uništavaju naše vodno bogatstvo, a donose dobit sumnjivim poslovnim ljudima koji kroz mešetarenja s korumpiranim pojedincima iz državnih uprava zloupotrebljavaju državne poticaje – poručio je Mateljak, istaknuvši kako zaštita vodnog bogatstva, na žalost, nije među prioritetima vlasti u BiH.

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje