Vedran Lakić, ministar energije, rudarstva i industrije FBiH, za Federalnu TV govorio je o reformskim zakonima, Južnoj interkonekciji, stanju u namjenskoj industriji i rudarima.

Na početku se osvrnuo na rad svog resora.

„Što se tiče rukovođenja ovim ministarstvom mnogo je rada, mnogo posla. Tako će biti i u narednom periodu. Resor je preširok, jedno je od većih ministarstava u Vladi FBiH i sa sobom nosi dosta izazova, ali i dosta prilika da se u narednom periodu realizuje dosta zadataka“, navodi ministar.

Što se tiče reformskih zakona napomenuo je da su tri energetska zakona donesena vrlo brzo nakon preuzimanja novog saziva Vlade.

„Svi smo sretni, opredjeljenje je bilo da će donošenje zakonske regulative biti prioritet u našem radu. Zakon o obnovljivim izvorima energije će imati još jednu potvrdu krajem ovog mjeseca u Predstavničkom domu. Oni zakoni znače mnogo, kako za građanstvo, tako i za evropski put BiH. U trećem segmentu znači dosta za dekarbonizaciju energetskog sektora, što je i prioritet. Ono što je bit ovog zakona je dosta benefita za obične građane. Tu je dosta benefita koje ćemo u narednim danima saopštavati“, ističe on.

Lakić je prokomentarisao i Južnu interkonekciju.

„Kada govorimo o Južnoj interkonekciji, govorimo o gasovodu. Govorimo o dovodu nove linije gasa u FBiH. Ukoliko imamo dva gasovoda, uvijek postoji i tržišna utakmica, pa će i cijena biti niža. Opredjeljenje jeste da se realizuje ovaj projekt, ali ima zastoja. Zakon o Južnoj interkonekciji je spreman, očekuje se usaglašavanje na nivou politika. Nadam se da će što prije biti u proceduri, jer finansijeri ovog projekta polako gube strpljenje. Interes Federacije je da ovaj zakon što prije ugleda svjetlo dana“.

Kada je riječ o zakon o gasu na državnom nivou naglasio je da treba da razložiti šta su državne, a šta entitetske nadležnosti.

„Time se mora rukovoditi. Volio bih da imamo više političke saglasnosti kada je u pitanju zakonska regulativa. Trenutno to nije tako“.

Prema njegovim riječima, zakon o električnoj energiji treba da ima dosta izmjena kako bi bio prilagođen pravnim normama EU. „Ono što je najbitnije u ovom zakonu jeste da se formira i berza električne energije. Svi u okruženju imaju tu berzu. I tu imamo dosta pripremljenih nacrta“, kazao je Lakić.

Upitan o stanju u namjenskoj industriji, naveo je da je činjenica da je nekoliko firmi namjenske industrije došlo u fazu stečaja.

„Što automatski govori da se nešto dešava sa namjenskom industrijom što nije dobro. Bilježi se i pad prihoda u preduzećima. Namjenska industrija ima ogroman potencijal koji trenutno nije iskorišten“, njegovo je mišljenje.

O tome šta znači uvođenje karbon takse i kada će ona da zaživi u BiH kaže: „Karbon taksa se plaća i svi oni proizvodi koji su proizvedeni na način da je korištena ‘prljava industrija’ morat će da plaćaju taksu pri izvozu u EU. To će dobrano da optereti našu industriju finansijski i ti proizvodi neće biti konkurentni na tržištu EU. To bi po pravilu trebalo da krene od 1.1. 2026. godine. To možda izgleda daleko, ali mi imamo dosta kao preduslov da učinimo da se to ne bi desilo. Moramo se mnogo više okrenuti obnovljivim izvorima energije“.

Lakić ističe da ugalj dugoročno nije opredjeljenje EU.

„Isto tako, moramo biti svjesni da je ovaj izvor energije u prethodnih godinu-dvije davao jednu veliku stabilnost FBiH kada je u pitanju cijena električne energije. Negdje između toga je prava istina. U narednom periodu ćemo morati izbacivati ugalj, velika su zagađenje, a i pravac prema EU nam nalaže da se okrenemo ka obnovljivim izvorima energije. Dobra stvar je da su svakim danom svi akteri koji su vezani za rudnike i Elektroprivredu svjesniji da je to vrijeme sve bliže. Mi ne smijemo odustati od naših rudara, i svih prava koja polažu na svoj rad, ali trebamo uraditi reviziju, da li je previše uposlenih, kakve su njihove plate“, zaključio je.