Veliki broj onih koji su otišli u inostranstvo na rad još uvijek se vode kao da su u BiH. Čak se vode i u evidenciji nezaposlenih.

Iseljavanje iz BiH posljednjih godina uzelo je maha, a koliko je ljudi uistinu napustilo zemlju u potrazi za boljim životom, niko sa sigurnošću ne zna. Brojke kojima se raspolaže više su nagađanja nego službeni podatak jer BiH takvog podatka nema, piše Večernji list BiH.

Ukupan broj stanovnika u BiH od 1991. godine, kada je iznosio 4,377.033, do 2022. godine smanjen je na 2,946.301, izjavio je nedavno demograf Stevo Pašalić, koji kaže da je broj stanovnika 2022. i 1950. godine gotovo identičan.

Pad broja stanovništva

Prema Pašićevim riječima, projekcije su još sumornije i ovakav trend demografskih kretanja BiH će 2070. godine svrstati u populacijski male zemlje s najbržim padom broja stanovnika, na svega 1,5 do 1,6 miliona. Veliki broj onih koji su otišli u inostranstvo na rad još uvijek se vode kao da su u BiH. Čak se vode i u evidenciji nezaposlenih.

Haris Čuljević, glasnogovornik Zavoda za zapošljavanje Federacije BiH, kazao je da je, prema podacima Zavoda za zapošljavanje FBiH, krajem 2023. na evidenciji nezaposlenih bilo oko 270.000 prijavljenih osoba, što je u poređenju s početkom 2023. manje za oko 15.000 osoba.

“Na osnovu tih podataka i pozitivnih trendova koji su bili prisutni posljednjih godina možemo reći da su ipak prisutni pozitivni trendovi na tržištu rada – imamo konstantan pad broja nezaposlenih u FBiH. U skladu s tim povećava se svake godine i broj zaposlenih – oko 545.000 je zaposlenih, što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje za nekih 10.000“, kazao je Čuljević.

Ernis Imamović, pomoćnik federalnog ministra rada i socijalne politike, kazao je za FTV kako statistički podatak od 270.000 nezaposlenih ne govori o tome što je realnost. Kaže da je realnost potpuno drugačija.

“Mnogo je nezaposlenih osoba samo prijavljeno na evidenciju radi ostvarivanja određenih prava, to je najčešće pravo na zdravstveno osiguranje. Imamo i određena prava koja se odnose na socijalnu zaštitu, neke opštine čak daju određene subvencije kada je u pitanju grijanje, a kantoni socijalne naknade. Ogroman broj ljudi prijavljen je radi određenog interesa. Kad se poslodavac obrati službi za zapošljavanje, shvati da to nije ni blizu tako. Poslodavci nailaze na more problema. Kad pokušavaju kontaktirati s nezaposlenim osobama, događaju se situacije da se ljudi javljaju iz Amerike, čak nisu ni ovdje, ili se ljute što ih se uopšte kontaktira. Određeni broj osoba radi u sivoj ekonomiji, ostvaruje prihode, a nije evidentiran kao zaposlena osoba. To su ozbiljni izazovi s kojima se susreće BiH”, naveo je Imamović.

Kaže kako je procjena da su dvije trećine osoba na evidencijama tu po nekoj drugoj osnovi, a trećina su stvarni tražitelji posla.

“Postoje situacije da osobe zloupotrebljavaju statusno pitanje i kao nezaposlena osoba koja negdje radi, govorim iz prakse. Imate gospodina koji radi za firmu iz inostranstva. Ovdje se vodi kao nezaposlena osoba, on to ne skriva, kaže da to radi jer porodica ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje preko njega. To je ozbiljan problem”, smatra Imamović.

Koriste povlastice

Rješenje ovog problema, na što se već godinama upozorava, jest da se zdravstveno osiguranje premjesti iz službi za zapošljavanje. Zakon je pripremljen, upućen je Vladi, čekaju se još neka mišljenja i vrlo brzo bi se trebao naći u Parlamentu. Spomenimo da je pravo na zdravstveno osiguranje u Federaciji BiH u julu prošle godine preko kantonalnih službi za zapošljavanje ostvarilo 192.676 osoba, što je za 2280 manje nego u prethodnom mjesecu. Pravo na penzijsko i invalidsko osiguranje koristilo je 518 osoba. U istom mjesecu zabilježeno je 11.116 korisnika novčane naknade, što je u poređenju sa podacima iz prethodnog mjeseca smanjenje za 671. Da nešto u najmanju ruku ne štima, potvrđuje i činjenica da, osim 270.000 nezaposlenih osoba, samo u Federaciji BiH poslodavci više ne mogu pronaći radnike. Rješenje vide u uvozu radnika iz dalekih zemalja kojima su uslovi i plate u BiH za sada prihvatljivi. Kvote za radne dozvole strancima nisu visoke, ipak svake godine dio njih ostane neiskorišten. Da vam je neko rekao prije deset ili petnaest godina da će Bosna i Hercegovina uvoziti radnu snagu, vjerojatno biste s čuđenjem reagirali. Kako i ne biste poznavajući tadašnji poslovni ambijent. No, posljednje informacije govore nam da je to nova realnost.