Subota, 28. Maja 2022.
Tuzlanski.ba logo

Jedan od organizatora skupa “Sloboda” – član SNSD-a blizak ruskim dobrovoljcima

Preuzmite sliku

Jedan od organizatora današnjeg skupa boračkih organizacija u Banjaluci je Savo Cvjetinović, o njegovoj vezi sa SNSD-om, ruskim dobrovoljcima u BiH i odlasku dobrovoljaca na ukrajinsko ratište pisao je još 2019. Detektor.

Viktor Zaplatin i Aleksandar Kravčenko nisu bili samo ruski dobrovoljci u masi ljudi koja se 2019. okupila na vojničkom groblju iznad Višegrada da bi odala počast poginulim koji su ratovali na strani Vojske Republike Srpske (VRS).

Još od svog odlaska iz BiH po završetku rata, njih dvojica i Vladimir Sidorov, čest gost višegradskih okupljanja, održavaju bliske veze i predvode političku partiju i organizacije koje nastoje stvoriti pozitivan stav prema odlasku na strana ratišta u Ukrajini, što je, po domaćim zakonima, zabranjeno.

Oni su dio mreže poznanstava koja povezuje ultradesničarsku rusku partiju, udruženja dobrovoljaca iz ukrajinske regije Donbas, “Noćne vukove” i organizacije i političare iz Republike Srpske, u kojima religija igra presudnu ulogu. Kravčenko je 2019. bio u Višegradu na Danu ruskih dobrovoljaca, a tamo je bio Cvjetinović.

Pokrovitelj tog višegradskog skupa bilo je Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske.

U organizaciji tog događaja pomagala je i organizacija Srpsko-ruska zajednica “Zavet”, čiji je istaknuti član ministar Duško Milunović.

“Zavet” je napravio i prevod prikazanog filma, kako su naveli, “o zločinima NATO-a”, dok su govornici i izvođači u zvaničnom dijelu programa govorili o sukobu hrišćanstva i islama.

“Svakako da smo protiv ulaska u NATO”, kazao je tada predsjednik “Zaveta” Savo Cvjetinović i dodao da nije neobično što se taj stav podudara sa interesima Rusije.

“S obzirom da smo bliski narodi i blisko osjećamo, uklapa se u ciljeve, ali nismo nagovarani iz Rusije da tako nešto uradimo”, rekao je Cvjetinović koji je danas u organizaciji protesta “Sloboda”.

Hrabrost i spremnost ruskih dobrovoljaca u Višegradu davali su vjeru “ovdašnjem uplašenom narodu i snagu borcima VRS-a”, rekao je na obilježavanju Dana ruskih dobrovoljaca u Višegradu savjetnik ministra za boračko-invalidsku zaštitu RS-a Milan Torbica.

“Dok su Srbi i Rusi zajedno, Allahov put neće biti uspostavljen, to je istorija pokazala”, kazao je Torbica prije prikazivanja filma “Nema tuđeg rata” o ruskim dobrovoljcima.

Udruženje Zavet osnovano 2007. nema prostorije pa je registrovano na kućnu adresu sekretara. Slično je i u drugim gradovima, poput Prijedora i Brčkog, a gradska organizacija postoji i na Palama. Jedan od osnivača “Zaveta” u Brčkom je potpredsjednik “Noćnih vukova” RS-a Goran Tadić (Odlikovan od strane Rusije za ratne zasluge), vozač ministra Đokića. Udruženje je u distriktu registrovano na Tadićevu adresu.

Tadić je kazao da se udruženje bavi kulturnim radom i saradnjom s društvima iz Rusije.

“Prošle ili pretprošle godine dolazila je jedna veća grupa ljudi koji su obišli čitavu RS. Prodavali su slike, pa bili su dugo na trgu ovdje u Banjaluci, ispred ‘Boske’, prodavali te ruske babuške, suvenire i tu se, eto, neko prijateljstvo stvara i na osnovu toga se finansira”, govori Tadić i dodaje da je lokalno brčansko udruženje finansirano iz entitetskih budžeta tek sa 2.000 konvertibilnih maraka (KM).

Cvjetinović kaže da je odjeljenje u Kozarskoj Dubici jedino koje ima svoje prostorije. Za to se pobrinuo predsjednik “Zaveta” u ovom gradu i sadašnji ministar rada i boračko-invalidske zaštite Duško Milunović. On je ujedno i autor himne i počasni član “Noćnih vukova” RS-a.

Ovo ministarstvo daje novac “Zavetu” za organizaciju godišnjice ruskim dobrovoljcima u Višegradu, kaže Cvjetinović i objašnjava da su posljednji put dobili 3.000 KM za događaj.

Uloga višegradskih dobrovoljaca u Ukrajini

Osim u BiH, “Zavet” radi u Srbiji i Rusiji, gdje ima dvije kancelarije – u Sankt Peterburgu i Moskvi. Kancelariju u Moskvi vodi bivši višegradski dobrovoljac Vladimir Sidorov. On je član ultradesničarske partije LDPR, čijeg je vođu sankcionisala Evropska unija (EU).

Ova partija otvoreno je zagovarala odvajanje Krima od Ukrajine. U noći referenduma 16. marta 2014. godine na Krimu, zastave LDPR-a vijorile su se ispred sjedišta lokalne vlade na Lenjinovom trgu, gdje su se danima ranije mogli vidjeti kozaci. Na Krimu su tada već bili i ravnogorski dobrovoljci te “Noćni vukovi”, koje je, zbog zauzimanja gasnog postrojenja i pomorske baze u Sevastopolju, američki State Department stavio na listu sankcija, kao i zbog kasnijeg učešća u regrutovanju dobrovoljaca za borbe u Lugansku i Donjecku.

Ranije je “Zavet” postavio bilborde u Prijedoru i Banjaluci s porukom kako BiH ne treba ući u NATO.

“Negdje prije par godina je bilo nekoliko, ne može se to nazvati kampanjom, kampanja bi bila ako bi od Trebinja do Banjaluke bilo po nekoliko bilborda u svakom gradu. Ovo je uglavnom iz vlastitih sredstava. S obzirom na bombardovanje ‘95. i ‘99. od strane NATO-a, uzimamo sebi za pravo da kažemo da nismo za ulazak u NATO”, kaže Cvjetinović.

Kompletnu priču pročitajte ovdje.

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

   
Ključne riječi: , ,