Četvrtak, 1. Decembra 2022.
Tuzlanski.ba logo

Izbori u Bosni i Hercegovini: Kuda ide bošnjačka politika?

Preuzmite sliku

Izbori u Bosni i Hercegovini održani su 2. oktobra, a zbog kompliciranih izbornih procedura još uvijek se prebrojavaju glasovi za sve nivoe vlasti.

Poznata su imena novih članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, što je i najviše zanimalo javnost u regionu. Novi član Predsjedništva iz reda Bošnjaka je Denis Bećirović iz SDP-a, a kojeg je na putu do ove funkcije podržalo ukupno jedanaest političkih različitih stranaka u Bosni i Hercegovini.

Uprkos izuzetno dobroj kampanji koju je imao, predsjednik SDA Bakir Izetbegović doživio je poraz, a zanimljivo je da je Izetbegović imao nešto manje glasova nego je to dobila njegova Stranka demokratske akcije – SDA. Ovaj slučaj povezan je u velikoj mjeri s tendencijom davanja podrške Željku Komšiću, predsjedniku DF-a i novom/starom članu Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda. Komšić je pobijedio Borjanu Krišto, dugogodišnju blisku saradnicu lidera HDZ-a Dragana Čovića. Krišto je imala podršku stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora – HNS, udruženja građana koje se zalaže za interese Hrvata u Bosni i Hercegovini. Ipak, jedinstveni hrvatski blok nije donio pobjedu njihovoj kandidatkinji.

Kada je riječ o manjem bh. entitetu Rs, ubjedljivu pobjedu ostvarila je donedavna predsjednica ovog entiteta Željka Cvijanović, bliska saradnica Milorada Dodika, lidera bosanskih Srba i čovjeka koji se nalazi na nekoliko crnih listi. Pobjeda Cvijanović mora se posmatrati racionalno, tačnije da je to pobjeda osobe koja negira genocid, podržava presuđene ratne zločine, te u velikoj mjeri podržava Rusiju i njenu agresiju nad Ukrajinom, poput njenog šefa Milorada Dodika, a ne pobjeda žene koja će donijeti neke promjene. To se sigurno neće desiti! Pobjeda Cvijanović je samo nastavak separatističke politike Milorada Dodika. Izbori za predsjednika bh. entiteta Rs, donijeli su pobjedu predsjednika SNSD-a, Milorada Dodika, ali je opozicija u entitetu Rs, predvođena kandidatkinjom PDP-a, Jelenom Trivić odbila priznati poraz, pravdajući to sumnjom u neregularnost izbora. Stoga je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine – CIK naredila ponovno prebrojavanje glasačkih listića. Kakav će epilog ove odluka biti ostaje da vidimo u narednim sedmicama, ali sigurno je da nas očekuje turbulentan period.

Izborna noć u Bosni i Hercegovini obilježena je iznenadnim nametanjima izmjena izbornog zakona u Bosni i Hercegovini od strane visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, Christiana Schmidta. Nametnute izmjene pogoduju jačanju pregovaračke pozicije Hrvatske demokratske zajednice – HDZ i njenog predsjednika Dragana Čovića. Ove odluke od strane visokog predstavnika samo produbljuju podjele u Bosni i Hercegovini. Zanimljivo je da su reakcije na Schmidtove odluke uputile SDA i DF, dok su ostale stranke koje pripadaju nezvaničnom probosanskom političkom bloku isuviše mehko reagirale na ovu izuzetno ozbiljnu odluku. Umjesto da u trenucima kada se trebaju braniti interesi države Bosne i Hercegovine političke stranke koje sebe smatraju probosanskim zajednički istupe i tako pokažu političku zrelost za dobrobit države Bosne i Hercegovine, većina njih se bavi izbornim rezultatima, te onim za njih najvažnijim – ko će činiti vlast naredne četiri godine.

Ako analiziramo postignute rezultate, od bošnjačkih političkih partija, SDA na svim nivoima ima najviše glasova, što je uprkos porazu njenog lidera u utrci za člana Predsjedništva, čini najjačom političkom opcijom, koja ne bi smjela biti zaobiđena pri formiranju vlasti. Kada je riječ o Hrvatima, odnosno Srbima, najveće povjerenje su dobile HDZ i SNSD. Prema proračunima, probosanske stranke bi uz opozicione partnere u entitetu Rs mogle napraviti vlast na državnom i entitetskom nivou, na način da HDZ i SNSD izbace iz vlasti, ali se to neće desiti jer bošnjačke političke opcije ne pokazuju volju za zajedničko djelovanje. Čini se da je trenutni fokus određenih političkih opcija na tome kako iz vlasti izbaciti pobjedničku političku stranku – SDA. Matematički je i takva opcija realna, ali ne treba sumnjati u kapacitete najstarije i najutjecajnije bošnjačke političke stranke u kontekstu formiranja vlasti na određenim nivoima. Određeni analitičari smatraju da stranke SDP, NiP i NS, koje sebe nazivaju „Trojka“ pod utjecajem određenih međunarodnih krugova rade na tome da izbace iz vlasti SDA, a da onda nakon toga zajedno sa manjim strankama iz entiteta Federacija, te HDZ i SNSD formiraju vlast.

Važnu ulogu u cjelokupnom procesu će imati Stranka za BiH – SBiH, koju predvodi donedavni ugledni član SDA, Semir Efendić. Prema povjerljivim izvorima, Efendić ima ponude od „Trojke“, ali i SDA da podrži većinu, a za uzvrat će dobiti poziciju premijera Kantona Sarajevo, čemu Efendić teži. Stoga će odluka Efendića koju stranu u konačnici podržati biti izuzetno važna. Ipak, ukoliko analiziramo navedene podatke, cjelokupne ishode izbora u Bosni i Hercegovini, te izuzetno opasne nametnute odluke Christiana Schmidta koje učvršćuju poziciju HDZ-a i Dragana Čovića, lahko je zaključiti da je HDZ upravo najveći pobjednik izbora u Bosni i Hercegovini. Stoga, ne treba da čudi to što HDZ i Čović ne negoduje previše na izbor Željka Komšića na mjesto hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. HDZ je trenutno najpoželjniji partner, jer se gotovo niko i ne trudi pokušati ga zaobići pri formiranju vlasti. Naravno, bošnjačke poltičke stranke su svjesne da su Schmidtove izmjene izbornog zakona pomogle HDZ-u na putu do profiliranja u nezaobilazni politički faktor. Ono što ipak čudi jeste da određene bošnjačke političke stranke ne razmišljaju državnički i ne zalažu se za jačanje jakog probosanskog političkog bloka, koji će imati snagu da u svakom trenutku stane u zaštitu interesa države Bosne i Hercegovine.

Jak politički blok koji bi sačinjavao stranke desnog centra, centra i ljevice, ojačao bi bošnjačku političku poziciju. Na taj način bi se u velikoj mjeri pomoglo očuvanje multietničke države Bosne i Hercegovine. Jasno je da će HDZ, ohrabren od strane visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu pokušati dobiti što više u smjeru jačanja svojih pozicija, koje vode prema daljoj podjeli Bosne i Hercegovine. Kada je riječ o poziciji i opoziciji u entitetu Rs, jasno je da u stavovima i ideologiji nema veće razlike među njima. Obje strane podržavaju rusku agresiju na Ukrajinu, veličaju presuđene ratne zločince Radovana Karadžića i Ratka Mladića, te je jasno da niti jedna strana neće donijeti željene promjene u odnosu prema državi Bosni i Hercegovini. Stavovi desno opredjeljene srpske i desno opredjeljene hrvatske politike su izuzetno slični u odnosu prema Bosni i Hercegovini, što nameće potrebu da bošnjačka politika mora biti jedinstvena u borbi za očuvanje države. Trenutno stanje ne ide tome u prilog, te ako Bošnjaci i svi ostali patriotski opredijeljeni građani u Bosni i Hercegovini nastave sa podjelama, separatizam Dodika i težnja za oživljavanjem ugašene Herceg-Bosne kao većinskog hrvatskog entiteta, postat će realnost.

*Mišljenja izražena u ovom članku su autorova i ne odražavaju nužno uređivačku politiku Anadolu Agency.

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

   
Ključne riječi: , ,