Utorak, 16. Aprila 2024.
Tuzlanski.ba logo

I gotovo tri decenije nakon rata u BiH hiljade nestalih, ove godine identificirane 82 žrtve

Preuzmite sliku

Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine još uvijek traga za 7.626 nestalih osoba. U toku je i proces primanja novih prijava nestalih osoba, taj postupak nije zatvoren bez obzira na protok vremena. Ove godine Institut je zaprimio 30 novih prijava o nestalim osobama.

Tokom ove godine odnosno do kraja novembra, istražitelji Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine u potrazi za lokacijama na kojima se potencijalno nalaze posmrtni ostaci žrtava koje se još uvijek vode kao nestale, na teren su izašli 837 puta.

“Kada je riječ o ekshumacijama, ove godine je podneseno nešto više od 90 zahtjeva za ekshumacije i asanacije prema Tužilaštvu BiH, a realizovano je 89 ekshumacija i sedam asanacija terena”, izjavila je za Anadolu glasnogovornica Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine Emza Fazlić.

Asanacije terena znače prikupljanje posmrtnih ostataka koji se nalaze na površini zemlje.

“I 30 godina nakon rata još uvijek na površini zemlje nalazimo posmrtne ostatke žrtava iz tog perioda. U najvećoj mjeri, ti posmrtni ostaci se nalaze na terenima koje pokriva naš područni ured u Tuzli. Ali, ove godine smo imali dva takva slučaja i u Banjaluci. Od ovih 89 ekshumacija i asanacija, nisu sve bile uspješne. Nažalost, mnoge od njih su bile neuspješne, nije bilo rezultata na tim iskopavanjima. Do kraja novembra, ekshumirani su posmrtni ostaci 60 žrtava proteklog rata. Polovina od ovih posmrtnih ostataka, dakle, najveći broj je ekshumiran na području koje pokriva naš Područni ured u Istočnom Sarajevu, a zatim slijede Tuzla i Banja Luka”, pojasnila je Fazlić.

  • Tokom protekle godine nastavljen je i intenzivniji proces identifikacija ekshumiranih žrtava.

    “Ove godine smo ime i prezime vratili za 82 žrtve proteklog rata. Ovo nije konačan broj s obzirom na to da i u decembru imamo zakazane identifikacije, neke su već izvršene, pa će taj broj do kraja godine biti nešto veći. U određenoj mjeri se radi o žrtvama koje su identificirane godinama unazad putem DNK metode ali porodice do sada nisu smogle snage da konačno pristupe identifikaciji”, kazala je Fazlić.

    I ove godine su identificirali i ukopali djecu i maloljetnike kao i žene što zapravo govori o strahotama koje su počinjene na području Bosne i Hercegovine ‘90-ih godina.

    “Tokom protekle godine nastavljene su i reekshumacije pa je tako izvršeno ukupno 112 reekshumacija koje podrazumijevaju zapravo proces pridodavanja posmrtnih ostataka žrtvama koji su pronađeni i identificirani nakon njihove prve identifikacije i ukopa”, navela je Fazlić.

    Dok se radi na ekshumacijama i identifikacijama žrtava paralelno se odvija proces verifikacije odnosno provjere prijava nestalih osoba. Do danas je verificiran nestanak ukupno 29.819 nestalih osoba u Bosni i Hercegovini tokom proteklog perioda.

    “Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine još uvijek traga za 7.626 nestalih osoba i zaista se radi o izuzetno teškim i komplikovanim slučajevima. Ne želimo reći da nekoga nećemo pronaći. Ovaj posao ćemo raditi sve dok ne pronađemo i posljednju osobu ili ne saznamo njenu sudbinu. Vjerovatno neće svi posmrtni ostaci biti pronađeni, ali vjerujemo da je to mali broj. U toku je i proces primanja novih prijava nestalih osoba, taj postupak nije zatvoren bez obzira na protok vremena. Ove godine zaprimili smo 30 novih prijava o nestalim osobama”, izjavila je Fazlić za Anadolu.

    Najveći problem u procesu traženja nestalih osoba svakako ostaje nedostatak tačnih informacija o lokacijama grobnica u kojima se kriju posmrtni ostaci žrtava za kojima još uvijek tragamo. Preostala je potraga za izuzetno složenim slučajevima. O tome možda najbolje govore i neki od slučajeva koji su obilježili ovu godinu kada je u pitanju rad Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine.

  • “Ono što je možda obilježilo ovu godinu i što moram navesti kao jedan od primjera je ekshumacija koja se dogodila u Brčko distriktu gdje smo posmrtne ostatke jedne žrtve, najvjerovatnije žrtve genocida počinjenog u Srebrenici, pronašli zabetonirane u fontani privatne kuće. To zapravo je jedan prikaz onoga koliko je ovaj proces težak, koliko je teško doći do tačnih informacija o lokacijama na kojima se nalaze posmrtni ostaci žrtava. Da osobe koje su imale tu informaciju, same nisu došle i prijavile ono što znaju, teško da bi ikada pronašli ovu žrtvu”, pojasnila je Fazlić.

    Prisjetila se još jedne ekshumacija tokom ove godine na području Okolišta (Višegrad) tokom koje je pronađeno pet žena.

    “U toku je proces identifikacije ovih žrtava i u skorije vrijeme ćemo znati o kome se zapravo radi. Tu je i ekshumacija u Novom Goraždu, na lokalitetu Donja Sopotnica. U dvorištu crkve pronađeni su posmrtni ostaci najmanje šest žrtava. To su slučajevi koji su obilježili ovu godinu i koji svjedoče o strahotama onoga što se dogodilo na ovim prostorima i o težini dolaska do pravih, tačnih i relevantnih informacija koje su nam prijeko potrebne kako bi proces traženja nestalih osoba nastavili i okončali”, istakla je Fazlić.

    Govorila je i o posmrtnim ostacima Ahmeda Zuberovića koji je u decembru identifikovan u Centru za obdukciju i identifikaciju u Goraždu.

    “Još uvijek tragamo za posmrtnim ostacima njegove porodice. Ahmed je ekshumiran 2014. godine na lokalnom mezarju u blizini njegove kuće, a nestao je 1992. godine. Prema informacijama kojim raspolaže Institut, on je bio sa svojom porodicom za kojom još uvijek tragamo. Još uvijek tražimo njegova dva sina i suprugu koji su navodno sa komšijama i još nekim članovima porodice, zatvoreni u njihovu porodičnu kuću gdje su ubijeni, a zatim je ta kuća zapaljena. Nažalost, mnogo je slučajeva gdje su posmrtni ostaci gorjeli i izgorjeli i koje nije moguće DNK analizom utvrditi”, pojasnila je Fazlić.

    Kada je riječ o genocidu u Srebrenici počinjenom u julu 1995. godine, još uvijek se traga za oko 800 osoba.

    “Zaista imamo informacija kada je riječ o području Srebrenice. Na teren izlazimo vrlo često. Međutim, konkretno tokom ove godine bilo je rada na terenu, više od 20 žrtava je ekshumirano na području koje pokriva naš Područni ured u Tuzli. Međutim, vjerujemo da postoje masovne grobnice na tom području s obzirom na to da se još uvijek traži oko 800 nestalih osoba. Vjerujemo da postoji više masovnih grobnica koje skrivaju njihove posmrtne ostatke”, naglasila je Fazlić.

    Smatra da još uvijek postoji neki zavjet šutnje kod onih koji kriju informacije o lokacijama nestalih osoba.

    “Taj zavjet šutnje je i dalje na snazi. Nažalost, situacija u našoj zemlji u političkom smislu, ne ohrabruje osobe koje znaju gdje se nalaze ti posmrtni ostaci, da oni to otkriju, otvoreno kažu pa čak ni tajno. Odlučuju da šute da li iz straha od sankcija sa kojim se mogu suočiti ili od straha da će iznevjeriti neke ideologije u koje još uvijek vjeruju”, dodala je Fazlić.

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje