Subota, 20. Aprila 2024.
Tuzlanski.ba logo

“Dodikova iluzija u koju niko ne vjeruje”: Ekonomosti pojasnili zašto bi otcjepljenje bilo ravno samoubistvu

Preuzmite sliku

Milorad Dodik već godinama govori o otcjepljenju od Bosne i Hercegovine, a to se čini i jasnim ciljem sadašnje vlade u Banja Luci. No ekonomisti upozoravaju kako bi to i privredno bilo samoubistvo, prenosi DW.

Prilikom ponovnog izbora za predsjednika svoje stranke SNSD Milorad Dodik je još jednom najavio kako će “inicirati sporazum o mirnom razlazu Federacije BiH i RS” jer je “srpsko ujedinjenje krajnji cilj SNSD-a”.

Ekonomski stručnjaci misle drugačije, a ne vjeruju da bi to bilo i od koristi za stanovnike tog entiteta. Admir Čavalić, ekonomski analitičar i predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku u Zastupničkom domu Parlamenta FbiH smatra kako je otcjepljenje RS-a “nemoguć scenarij jer entiteti za to nemaju pravnih mehanizama” i kako bi to neminovno doveo do ponovnog oružanog sukoba i “iznimnim ekonomskim štetama, posebno za entitet RS”.

“Zaustavila bi se ekonomska perspektiva, ne samo RS, već i dijela regije Zapadnog Balkana. Gubi se desetljeće rasta, slično kao i tokom ‘90-tih godina”, misli Čavalić. “Ovi pokušaji mogu uticati na daljnju ekonomsku izolaciju RS-a, što i sad stvara probleme, posebno u pitanju razvoja temeljne infrastrukture.” On podsjeća kako je BiH ionako manje razvijena evropska zemlja koja ne može napredovati bez inostrane podrške kroz projekte, kredite itd.

Problem je već i sam novac

S druge strane, i za stanovnike Republike Srpske bi bio problem već i novac kojeg sad imaju u džepu: “Pokušaj narušavanja nacionalne valute značilo bi potencijalno siromaštvo od 50% i više posto za običnog građanina u RS. Ko je relativno bio bogat ili pripadao srednjoj klasi, a bez pokrića u inostranim valutama, preko noći mogao bi završiti na prosjačkom štapu”, procjenjuje ovaj ekonomist. Već i zbog toga otcjepljenje RS smatra kao „nemoguć scenarij”.

  • “Ono što je moguće je pokušaj postizanja regionalne autokracije s većim ovlastima. Sve se više spominje ‚ciparski scenarij‘. I tada bi najveću cijenu platili građani i privrednici RS-a jer ostaju izvan EU/globalnih ekonomskih tokova”, smatra. A podsjeća i na realnost u ovoj Dodikovoj tvorevini: “Najveći izazov je dužnička kriza. To je ocijenio i MMF. Entitetski budžet treba skoro milijardu KM do kraja godine, što će se pokušati osigurati rastom domaćeg i inostranog duga. Sljedeća godina je također izazovna. Još uvijek postoji potencijal zaduživanja, ali je cijena veća i sve teže će doći do priznatih kreditora uslijed blagog političkog pritiska izvana”, ocjenjuje Čavalić.

    Ipak zaključuje kako RS neće bankrotirati, ali da će sve teže ispunjavati preuzete obveze, a upitnim smatra unaprjeđenje javnih usluga – zdravstva, obrazovanja, socijalne zaštite itd.

    “Iluzija u koju ne vjeruje niko”

    Ekonomist Igor Gavran također smatra kako je RS već u nezavidnoj situaciji jer se i pri rekordnom proračunskom prilivu sve češće zadužuje po nepovoljnijim uslovima, a vraćanje dugova postaje sve teže. Navodi nedavnu situaciju kad je zbog pomirenju obveza temeljem duga na Bečkoj burzi došlo do kašnjenja redovitih proračunskih obveza pa i isplata plaća.

    On povlači poređenje i s Brexitom gdje je čak i neuporedivo snažnije britansko gospodarstvo pretrpjelo goleme gubitke odlaskom iz evropskog tržišta: “Očekivati da minijaturni entitet, mikroskopskog ekonomskog potencijala, ionako slabe ekonomije kao što je BiH, može brzo i uspješno nezavisno funkcionisati je potpuna iluzija u koju vjerojatno ne vjeruju ni oni koji ju deklarativno zagovaraju”, pojašnjava on.

    Osvrće se i na suspenziju projekata finansiranih od Njemačke, ali i drugih država kao i svojevrsno stavljanje RS na ‘crnu listu’, što je umanjilo atraktivnost za strana ulaganja i povećalo percepciju rizika za potencijalne ulagače.

    Ekonomskim poteškoćama RS-a tu nije kraj jer je, kako navodi, već izgubila stotine miliona eura grantova i povoljnih kredita, a dugoročno puno više, od potencijalnih ulaganja koja se neće realizirati i dugoročnih, pozitivnih učinaka suspendiranih projekata.

    Smatra kako RS ne bi mogla podnijeti dodatne rashode i da je nezavisno funkcionisanje i preuzimanje svih nadležnosti, institucija i zaposlenih s državne razine i uspostava novih – potpuno neizvodivo.

    “U tom nemogućem scenariju nema elementarnog ekonomskog potencijala i u rekordnom roku bi završila u bankrotu i raspadu sistema, a iseljavanje stanovništva koje je odavno masovno, poprimilo bi razmjere egzodusa”, zaključuje Gavran. U retorici koja se čuje u Banja Luci se može vjerovati kako bi onda Beograd trebao uskočiti kao podrška posrnuloj ekonomiji RS  – ali je veliko pitanje bi li to mogao i uopće htio. Utoliko i Gavran tu ishod prije procjenjuje kako je jedini realni ishod slom RS.

    (Pre)opasan potez čak i za Srbiju

    Ekonomist i urednik stručnih portala Siniša Vukelić procjenjuje slično. Podsjeća kako se oko 70 posto proračuna RS puni od neizravnih poreza, napominje da bi entitet ostao bez prihoda od PDV-a, carina, trošarina, povjerenja kompanija u eventualno novi sistem itd.

    “Tu je i pitanje investiranja, nedostatka roba. Građani bi se suočili s ogromnom inflacijom i nestašicom, robe i usluge bi na tržištu višestruko poskupjele”, govori Vukelić o problemima koji bi nastali. Za njega je važno pitanje i stav Srbije.

  • “Ako bi se Srbija pridružila blokadi”, komentira, “RS bi bila zatvorena što bi rezultiralo nedostatkom roba, a to bi potaknulo sivu ekonomiju i kriminal”.

    “Već za sedam dana nestalo bi robe na tržištu, upitna bi bila isplata penzija, proračunskih korisnika, javnih poduzeća i to bi bio kolaps ekonomije. Pitanje je i što s Brčko Distriktom koji bi RS ‘podijelio’ na dva dijela, što bi značilo da ste faktički zatvoreni u getu”, prognozira sagovornik DW-a.

    Ovaj niz se nastavlja: Elektroprivreda RS ne bi mogla izvoziti električnu energiju, a RS i tvrtke sirovine, što bi rezultiralo zatvaranjem poduzeća, povećanjem nezaposlenosti, za otpuštene iz državnih institucija trebale bi desetine miliona za naknade, banke ne bi mogle kreditirali gospodarstvo, vladu i stanovništvo zbog blokade međunarodnog platnog prometa itd.

    “Političari takvu retoriku ističu jer ništa drugo ne znaju raditi, a ekonomija je potpuno drugo. Ovaj scenarij bi se jako loše odrazio po građane RS”, zaključuje Vukelić.

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

    Ključne riječi: , ,