Subota, 22. Juna 2024.
Tuzlanski.ba logo

Dječiji doplatak u BiH: Razlike koje nikome nisu jasne

Preuzmite sliku

Popularno

Tamara (17), Aleksandra (15), Marija (12), Jovana (3) i njihov mlađi brat Dimitrije (1) imaju iste potrebe, ali ne i prava. Marija je rođena kao treće dijete pa ima pravo na dječiji doplatak u iznosu od 140,40 КМ mjesečno. Njene sestre Tamara, Aleksandra i Jovana imaju dječiji dodatak od 97,20 KM, ali njihov brat, jer je peto dijete u porodici, nema pravo ni na jednu marku.

Njihovom ocu Aleksandru sva su djeca ista, iste su im potrebe, pa mu nije jasno zašto su zakonom razdvojena. Prema Zakonu o dječijoj zaštiti Republike Srpske pravo na dječiji dodatak imaju prvo, drugo, treće i četvrto dijete, dok peto i svako sljedeće nemaju pravo na naknadu.

Iste su njihove potrebe. Svako dijete se treba obući, obuti, ispratiti u školu. Iste prohtjeve imaju ali ih država razdvaja ali ne znam kako i zašto“, kaže otac petoro djece koja su, kako kaže, diskriminisana.

Misli da je nepravedno da neka djeca nemaju doplatak, a neka imaju više. Ne zna kome bi se žalio.

To je diskriminacija. Iskreno ja djecu nisam dobio zbog dječijeg doplatka. Dobili smo ih jer, i supruga i ja, volimo djecu. Po čemu razdvajaju prvo, treće i peto dijete? Ja ne znam kome je jasno. Nije nam jasno zašto djeca nisu ista. Je li vama jasno zašto nisu ista?“, pita se Aleksandar.

U Nacionalnom izvještaju o humanom razvoju za 2020. godinu „Socijalna uključenost u Bosni i Hercegovini“ navedeno je da stanovništvo Bosne i Hercegovine stari i zemlja se demografski smanjuje. Stoga bi bilo logično da se usvoje nove politike i mjere koje će zaustaviti i obrnuti ove negativne trendove. Jedan od važnih prioriteta, u ovom smislu su svakako socijalna davanja.

  • Finansiranje socijalnih davanja u Bosni i Hercegovini je hronično nedovoljno i ona su ponekad nedostupna onima kojima su najpotrebnija, uz postojanje znatnih razlika u pristupu među kantonima i općinama”, stoji takođe u izvještaju.

    Aida iz Kaknja na svojoj koži osjeća fragmentiranost socijalnih davanja. Majka je troje djece od kojih dvoje ostvaruje pravo na dječiji doplatak. Oboje po 22,5 KM. Kad se za godinu dana novi zakon počne primjenjivati za svako dijete bi trebala dobiti po 103 KM. Da živi u Republici Srpskoj primala bi 237 KM odnosno 15% više.

    Šta možeš djetetu kupiti za 22,5 KM? Ne može mu biti mjesečno ni za užinu”, kaže Aida.

    I ovaj dodatak je „uvećan“ jer je do jeseni prošle godine za drugo dijete primala 9,5 KM, a za treće 14,5 KM.

    Diskriminacija je očita jer se visina dječijeg dodatka razlikuje. Mislim da bi trebalo svako dijete da prima jednak iznos, pa nebitno da li je u pitanju Republika Srpska, Federacija, ovaj ili onaj kanton. U FBiH se naknada razlikuje od kantona do kantona”, rekla je ova majka.

    Nada se da će dječiji doplatak biti uvećan na 103 KM nakon obećanja Vlade Federacije da će izjednačiti naknade za teritoriju cijele Federacije. Do tada, djeca imaju pet puta manje doplatke.

    Ovaj primjer najbolje oslikava zapažanje u Nacionalnom izvještaju o humanom razvoju za 2020. godinu „Socijalna uključenost u Bosni i Hercegovini“ koji navodi da “postojeći sistem socijalnih davanja stvara nejednakosti među građanima i građankama na osnovu mjesta prebivališta (teritorijalna nejednakost, posebno u Federaciji Bosne i Hercegovine) i socijalne kategorije kojoj pripadaju (nejednakost na osnovu statusa).”

    Dječiji doplatak varira između entiteta i u Federaciji Bosne i Hercegovine među kantonima i općinama. Pravo na dječiji doplatak stječe se i ostvaruje u skladu sa dohodovnim cenzusom, pri čemu donji prag dohotka varira između entiteta, kao i među kantonima i općinama, i postepeno se povećava, ovisno o broju djece, postojanju djece s invaliditetom i drugim faktorima”, navedeno je u Izvještaju.

    Hajrija iz Sarajeva majka je troje djece od 12, pet i dvije godine koja primaju po 52,5 KM. Dječiji dodatak nije dovoljan ni za osnovne potrebe djece.

    Za iznos od 50 KM mogu kupiti pakovanje pelena i paket mlijeka. To nije dovoljno ni za 15 dana nažalost, a kćerkici koja ide u školu nije dovoljno ni za užine, a sin od pet godina kreće sad u predskolško. Vjerujte teško je. Jedva s tim bilo šta da djeci mogu priuštiti, a o obući i odjeći da ne govorimo. Ne pamtim kada sam im nešto kupila”, objašnjava Hajrija.

    Gotovo jedna trećina (31,6%) djece uzrasta od 5 do 15 godina u Bosni i Hercegovini nalazi se u riziku od siromaštva, prema Izvještaju koji je izradio Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) uz podršku Ambasade Švicarske u Bosni i Hercegovini.

    Djeca imaju pravo na sretno odrastanje i pravo na odgovarajući životni standard. To pravo prema UN Konvenciji o pravima djeteta spada u grupu ekonomskih prava djeteta. Institucija Ombudsmana upozorava da se upravo ovo pravo djece u BiH krši.

    Posljednjih nekoliko godina Ombudsmeni kontinuirano ukazuju nadležnim domaćim i međunarodnim organima i institucijama da je siromaštvo jedan od najznačajnijih uzroka kršenja prava djeteta u Bosni i Hercegovini”, stoji u nedavno objavljenom Izvještaju Ombudsmana za ljudska prava u BiH.

    Da se prava djece krše, već pet godina upozorava i Jovan Radovanović iz banjalučkog udruženja porodica sa četvoro i više djece. Osim neopravdane razlike u visini doplatka uočava još dva problema: izostanak prava djece na doplatak ukoliko im roditelji imaju automobil ili zarađuju više od minimalne plate te nepostojanje prava za djecu koja su rođena nakon četvrtog djeteta u porodici.

    Pravo na dječiji doplatak imaju samo prvo, drugo, treće i četvrto dijete. Ni prvo nije imalo doskoro. Šta je sa petim, šestim i ostalom djecom? Imamo porodice koje imaju destoro ili jedanaestoro djece“, upozorava Radovanović.

    Bosanskohercegovačke vlasti moraju poduzeti korake ka ukidanju diskriminacije. Od pomoći mogu biti i preporuke iz pomenutog Izvještaja, a jedna od njih je da socijalna davanja trebaju biti usmjerena prema potrebama, a ne statusu.

    Osigurati jedinstven dječiji doplatak. Pregledati postojeći nejednak pristup dječijem doplatku koji prevladava u Federaciji Bosne i Hercegovine i zamijeniti ga jedinstvenim doplatkom kao dijela životnih troškova koji prevladavaju u FBiH“, jedna je od preporuka Nacionalnog izvještaja o humanom razvoju za 2020. godinu.

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

    Ključne riječi: , , ,