Subota, 25. Maja 2024.
Tuzlanski.ba logo

Christian Schmidt (ne)poželjan u BiH?

Preuzmite sliku

Uticajni politički krugovi u BiH različito gledaju na ulogu i djelovanje Christiana Schmidta, ne samo zbog spornih odluka donesenih na dan općih izbora. Većina je nezadovoljna Schmidtom.

Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu (BiH) Christiana Schmidta osporavaju od kada je preuzeo ulogu šefa OHR-a (Office of the High Representative – Ured visokog predstavnika). Najuticajniji politički krugovi u bosanskohercegovačkom entitetu Republici Srpskoj (RS) predvođeni Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika ne priznaju Schmidta kao visokog predstavnika jer njegovo imenovanje na tu funkciju nije potvrdilo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN), gdje pravo veta ima Ruska Federacija. Rusija se, poput zvaničnika RS-a, zalaže za ukidanje OHR-a iako za to još nisu ispunjeni uslovi Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira.

Politička analitičarka iz Banjaluke Tanja Topić kaže da, slijedeći logiku partijskog šefa Milorada Dodika, niko iz struktura vlasti u RS-u zvanično ne smije priznati njemačkog dipolomatu kao visokog predstavnika. No, ona napominje da je to samo „predstava za javnost“ jer se Schmidt i Dodik poznaju već 15 godina, a Schmidt je, podsjeća Topić, prema priznanju srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića „u nekoliko navrata spašavao Dodika kada su pokušali da ga sankcioniraju“.

  • „Dogovoreni” sukob Dodika i Schmidta?

    „Nije presudno to što Vijeće sigurnosti UN-a nije potvrdilo Schmidta već nastojanje rukovodstva RS-a, uz podršku Rusije, da se OHR zatvori. Opozicija u RS-u veoma je nepovjerljiva prema prema ‘sukobu’ između Schmidta i Dodika i dosta se špekulira o tome da je taj sukob fingiran. Tome u prilog ide i hitno priznanje izbornih rezultata od strane Schmidta i to u vrijeme dok kontrolno brojanje glasova za entitetskog predsjednika nije ni počelo. Schmidt je tada zatražio da opozicija, koja je imala ozbiljne dokaze o izbornoj krađi, treba da ‘prestane da se ljuti’ i da prizna izborni poraz“, kaže Tanja Topić za DW.

    Prema izjavama političkih zvaničnika i drugih javnih ličnosti bliskih najuticajnijoj političkoj stranci bosanskih Hrvata – Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ) BiH Dragana Čovića, najveće povjerenje u BiH visoki predstavnik Christian Schmidt ima upravo u hrvatskom političkom taboru. Za to su zaslužne odluke o promjeni Izbornog zakona BiH i Ustava bosanskohercegovačkog entiteta Federacije BiH koje je Schmidt nametnuo na dan općih izbora, odmah po zatvaranju biračkih mjesta. Riječ je o odlukama koje su na kraju dovele do šire regionalne i međunarodne rasprave o ispravnosti nametnutih mjera i eventualnoj smjeni Schmidta sa funkcije visokog predstavnika za BiH. Naime, grupa bivših diplomata zahtijeva od Odbora za vanjske poslove Bundestaga da se Christian Schmidt smijeni sa funkcije visokog predstavnika, piše Spiegel. O Schmidtovoj podobnosti raspravlja se i pred Vanjsko-političkim odborom Britanskog parlamenta.

    Schmidt za „legitimno predstavljanje”

    Krugovi bliski vrhu HDZ-a BiH zahvalni su Schmidtu što je promjenama federalnog Ustava i Izbornog zakona BiH „barem djelimično riješio pitanje legitimnog predstavljanja“ i očekuju da bude riješeno i pitanje izbora člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.

    Analitičar Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara Milan Sitarski tvrdi da BiH ima „federalistički i konsocijacijski ustav“ i da bosanskohercegovački entiteti i federalni kantoni „čine mehanizam implementacije konstitutivnosti naroda“. „Zato Schmidt mora štititi upravo taj konsocijacijski i federalistički karakter Ustava, a u konkretnom sadašnjem trenutku, prije svega neprikosnovenost ovlasti klubova naroda u federalnom Domu naroda, te predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH. Sve drugo bi bilo neka vrsta ustavnog udara u smjeru pretvaranja BiH u unitarnu državu, što bi naišlo na oštru osudu političkih predstavnika Hrvata u BiH“, kaže Sitarski za DW.

    Schmidt „obesmislio izborni sistem u BiH”

    On smatra da je šef OHR-a povećanjem broja delegata u klubovima federalnog Doma naroda „znatno povećao njihovu reprezentativnost“. „Povećanjem broja glasova u svakom klubu nužnih za kandidiranje predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH znatno je smanjio, na žalost ne i potpuno eliminirao, mogućnost da za neku od tih dužnosti u klubu nekog naroda bude nominirana osoba koju ne podržavaju politički predstavnici većine birača koji pripadaju tom narodu. To je Hrvatima vrlo bitno zbog ranijih slučajeva kad je za predsjednika Federacije BiH nominiran kandidat kojeg nisu podržavali predstavnici većine hrvatskih birača“, ističe Sitarski.

    Političke snage okupljene oko najuticajnije bošnjačke političke stranke – Stranke demokratske akcije Bakira Izetbegovića, ali i druge manje probosanske stranke „građanske“ i liberalne orijentacije, najviše zamjeraju Schmidtu što je nametnuo izborna pravila i ustavne promjene koje „učvršćuju etničke podjele u BiH“. Schmidt je time, kako za DW kaže profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Senadin Lavić „porušio osnovne demokratske principe“. Nakon što su izbori okončani po postojećim pravilima, Schmidt donosi odluku da se rezultati izbora primijene po drugim pravilima. Time smo prevareni kao građani koji biraju na izborima, a sam izborni sistem je obesmišljen“, kaže Lavić.

  • Sarajevski profesor zamjera Schmidtu što je, povećanjem broja delegata u klubovima naroda Federalnog parlamenta, osigurao dominaciju etničko-religijskih stranaka produbljujući etnocentričku matricu što je suprotno principu „jedan čovjek – jedan glas“. „Povećanjem brojeva delegata u klubovima naroda marginaliziraju se građanske multietničke demokratske partije koje gaje ideju građanskog društva i evropskih demokratskih vrijednosti“, kaže Lavić.

    Mala pomoć prijatelja

    Sporne odluke Schmidt je donio u dogovoru sa čelnicima Republike Hrvatske, čime se javno pohvalio i hrvatski premijer Andrej Plenković. Prema pisanju Jutarnjeg lista, Plenković je izjavio da je „Hrvatska lobirala na visokom nivou kod Amerikanaca i u Evropskoj uniji“ i da se na kraju „uspjela izboriti kod visokog predstavnika koji je pružio ruku Hrvatima u BiH“. „On je jedini mogao pomoći i pomogao je. To se ništa nije dogodilo slučajno“, rekao je Plenković.

    Profesor Lavić kaže da sve treba posmatrati u kontekstu globalnih zbivanja te stvaranja „ruskog svijeta“ i „Otvorenog Balkana“. Učvršćivanje etničkih podjela, čime je Schmidt doprinio spornim odlukama na dan izbora, slabi se BiH kao država, ali Schmidt u tom procesu nije „usamljeni konjanik“, kaže Lavić.

    Schmidtove odluke pogoduju zagovornicima „velikih balkanskih država“

    „Schmidt dolazi iz kruga Angele Merkel koja je za vrijeme svoje vladavine nakačila Njemačku na ruske energente, a time dovela proruske elemente u strukture evropskih procesa. Američki i britanski političari podržavaju OHR i Schmidta, ali nisu dubinski upoznati s njegovima djelovanjem koje, na kraju krajeva, podržava u regionu proruske igrače i ostavlja im prostor za igru“, kaže Lavić, napominjući da Schmidtove odluke doprinose etničkim podjelama u BiH na koje ozbiljno računaju zagovornici „velikih“ balkanskih država.

    U BiH su, kaže sarajevski profesor, shvatili da je „Otvoreni Balkan“ zapravo „Srpski svijet“, odnosno – „Velika Srbija“, i da je ta ideja oživljena u non-paperu Janeza Janše koji je iscrtao granice novih velikih zapadno-balkanskih država; „Velike Srbije“, „Velike Hrvatske“, „Velike Albanije“ i – geta za Bošnjake, muslimane. „Janša, bivši profesor opšte-narodne odbrane i duštvene samozaštite (nastavni predmet u socijalističkoj Jugoslaviji), samo je izigravao poštara i objavio od srpskog lobija pripremljeni non-paper“, kaže Lavić, napominjući da „velike“ države na zapadnom Balkanu nisu moguće bez razbijanja BiH. „A razbijanje BiH i stvaranje geta za Bošnjake nije moguće mirnim putem. Realizacija tih ciljeva vodila bi u strašne sukobe u kojima bi ponovo stradali nevini ljudi“, kaže sagovornik DW-a.

    Sa visokim predstavnikom do Evropskog suda

    Visoki zvaničnik Demokratske fronte (stranke Željka Komšića) koja se zalaže za građansku BiH, Zlatan Begić, toliko je ogorčen na odluke Christiana Schmidta da je najavio sudske procese koje će, ako zatreba, biti vođeni i pred Evropskim sudom za ljudska prava. „Schmidt nas je u izbornoj noći dodatno obilježio, produbio diskiminaciju u BiH i mi, Bosanci i Hercegovici, ćemo udariti pečat na njegovu karijeru, makar išli do Evropskog suda za ljudska prava. Schmidt je čovjek koji je donoseći rasistički motivirane zakone, cementirao etničke podjele i diskriminaciju u BiH“, kazao je Begić gostujući na Federalnoj TV.

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

    Ključne riječi: , ,