Širom regije prosječan broj djece po ženi pao je s 2,1 u 1988. na 1,2 do 1998. godine. Stope nataliteta su se od tada neznatno oporavile, ali nisu dovoljne da nadoknade smrtnost i emigraciju

Bosna i Hercegovina jedna je od deset zemalja koje će do 2050. godine imati najveće relativno smanjenje broja stanovnika. Prema projekcijama UN-a, BiH bi 2050. godine trebala imati 18,2 posto manje stanovnika. Među zemljama koje očekuje najveće relativno smanjenje broja stanovnika, lošije od nas su Bugarska, Litva, Latvija, Ukrajina i Srbija.

Hrvatska je u gotovo istoj situaciji kao BiH. Naime, predviđa se da će RH imati 18 posto manje stanovnika. Slijede je Moldavija, Japan i Albanija. Većina ovih zemalja nalazi se u istočnoj Evropi ili blizu nje. Na ovom popisu samo je Japan s drugog kontinenta.

Koji su razlozi ovakvih brojeva?

Prvo pitanje je stopa nataliteta, koja je, prema Petersonovu institutu za međunarodnu ekonomiju (PIIE), opala od raspada Sovjetskog Saveza. Širom regije prosječan broj djece po ženi pao je s 2,1 u 1988. na 1,2 do 1998. godine. Stope nataliteta su se od tada neznatno oporavile, ali nisu dovoljne da nadoknade smrtnost i emigraciju, što se odnosi na građane koji napuštaju svoju zemlju kako bi živjeli negdje drugo. Istočna Evropa doživjela je nekoliko valova emigracije nakon proširenja granica EU-a 2004. i 2007. PIIE izvještava da je do 2016. godine 6,3 miliona istočnih Evropljana živjelo u drugim državama EU-a. Očekuje se da će se stanovništvo 61 zemlje ili područja u svijetu smanjiti do 2050., od čega bi 26 zemalja moglo doživjeti smanjenje od najmanje 10%.

BiH spada u kategoriju zemalja s katastrofalnim brojkama i procjene pokazuju da se zemlja suočava s dramatičnim padom stanovništva i ako se trenutačni trendovi nastave, za manje od 50 godina u BiH će živjeti nešto više od milion i pol osoba, navodi se u analizi koju je objavio Populacijski fond UN-a (UNFPA).

Najveći porast stanovništva BiH zabilježen je 1962. godine s 1,97%, a najveći pad broja stanovništva bio je 1993. godine i iznosio je -3,65%.

U istom razdoblju ukupna populacija svih zemalja diljem svijeta porasla je za 160,2%. Prosječna starost u BiH porasla je za 4,07 godina od 2012. do 2021. godine, s 39,23 na 43,30 godina (srednja vrijednost). Broj stanovnika u BiH smanjio se za oko 42.300. Godine 2020. stopa smrtnosti je bila 14,1 na 1000 ljudi (47.400 umrlih), a stopa nataliteta 8,6 na 1000 ljudi (28.900 rođenih). Oko 23.800 stanovnika migriralo je u druge zemlje, piše World Data.

U proteklih deset godina prosječan broj smrtnih slučajeva godišnje u BiH iznosio je 40.308. Broj rođenih iznosio je 31.108 godišnje. Za BiH predviđaju da će se broj stanovnika smanjiti na 2,7 miliona u 2050. Stopa fertiliteta u BiH je znatno ispod stope zamjene stanovništva od 2,1 rođenja po ženi s 1,26 rođenja po ženi. Ukupna stopa fertiliteta (TFR) od 2,1 predstavlja plodnost na nivou “zamjene”: prosječan broj djece po ženi potreban za svaku generaciju da se tačno zamijeni stanovništvo bez potrebe za međunarodnom imigracijom. Vrijednost ispod 2,1 prouzročit će smanjenje domaće populacije.

Posljedice iseljavanja

Službena istraživanja Unije za održivi povratak i integracije u BiH potvrđuju da je iz zemlje od 2013. do 2021. otišlo gotovo pola miliona njezinih građana. Samo u 2021. to je učinilo njih više od 170.000, što je ravno broju stanovnika jednog od većih gradova u BiH. Prema grafici UN-a iz 2019., BiH je među vodećim zemljama u Evropi iz kojih se građani iseljavaju, prenosi Večernji.ba.

Za BiH se navodi da je to 500,8 na 1000 stanovnika. Časopis Forbes objavio je listu zemalja koje imaju najveći broj svojih stanovnika koji žive u dijaspori, a na toj listi, koja objedinjuje 151 državu, BiH se nalazi na drugom mjestu. Veću dijasporu ima samo Gvajana. Prema časopisu The Economist, BiH je na vrhu liste s najvećim odljevom mozgova, a zabrinjavajući je i podatak da je za odlazak iz BiH zainteresirano čak 51,3 % mladih. Institut za razvoj mladih “KULT” uradio je istraživanje o položaju mladih u BiH, koje je jasno pokazalo kako mladi više ne odlaze iz BiH samo zbog ekonomskih uslova nego i općenito lošeg standarda života i nesigurnosti za svoju porodicu.