Nedjelja, 27. Novembra 2022.
Tuzlanski.ba logo

Baščaršijski endemi: Posljednji sarajevski četkar Remzija Balagić čuva zanat od zaborava

Preuzmite sliku

Posljednji sarajevski četkar Remzija Balagić odolijeva svim izazovima i ustrajava u tradicionalnoj izradi četki u svojoj radionici u srcu Baščaršije u kojoj posjetioci mogu kupiti različite vrste kvalitetnih i dugovječnih četki, ali i osjetiti duh vremena u kojem su stari zanati bili izuzetno važna poluga društvenog života i razvoja, javlja Anadolu Agency (AA).

  • U sjeni tehološkog razvoja industrije i modernog, brzog načina života, sve je manje majstora starih zanata, a i oni koji ustrajavaju u svom radu uglavnom to čine zbog entuzijazma i ljubavi prema poslu kojim su podizali svoje porodice i bili ugledni članovi zajednice.

    – Zanat Jahila Fincija –

    Jedan od najeklatantnijih primjera toga je i skromna baščaršijska zanatska radnja četkara Balagića koji, bez šegrta i pomoćnika, još uvijek na izvorni način izrađuje desetine vrsta četki, baš onako kako je naučio od svog oca Age, nekadašnjeg učenika nadaleko znanog sarajevskog četkara Jahila Fincija.

    “Naslijedio sam zanat od svog rahmetli oca. Kao mali sam dolazio u radnju i svidio mi se ovaj zanat. I dan danas mi se sviđa i radim i pokušavam da ga održim. Moj otac je došao u Sarajevu kao ratno siroče iz Glamoča i prijavio se kod Jahila Fincija za izučavanje četkarskog zanata od kalfe, šegrta do majstora. Završio je kod njega tu obuku od 1954. do 1958. godine. Kada se vratio iz vojske, preuzeo je i radnju i zanat od Fincija koji je otišao u penziju”, kazao je Balagić.

  • Prva adresa radionice Balagića od 1966. godine bila je u nekadašnjoj Gazi Husrev-begovoj ulici, današnjoj Zlatarskoj, potom su deset godina bili podstanari u radionici u ulici Maršala Tita, da bi se na poslijetku 1987. godine smjestili u radionicu u Čizmedžiluku u kojoj i danas posjetioci mogu osjetiti dah prošlosti i vidjeti rad vrijednih ruku posljednjeg sarajevskog četkara.

    – Dio nekadašnjeg asortimana –

    Ističući kako za ovaj zanat treba dosta strpljenja i ljubavi, Balagić je kazao da je radio uz svog oca i usavršio zanat, a da je završio i srednju školu za metalostrugara.

    On je u razgovoru s novinarom AA pojasnio da četke i danas pravi onako kako su pravljene prije stotinu godina od konjske, svinjske, goveđe ili dlake od jazavca, kune ili kamile. Dodao je da je asortiman proizvoda ranije bio višestruko bogatiji od onog što danas proizvodi.

  • “Ovo što ja danas radim je oko 20 posto od onog što smo pravili. Nekada nismo toliko radili za domaćinstvo, već za potrebe različitih fabrika”, kazao je Balgić i dodao da je nekada morao raditi i noću da bi odgovorio na sve narudžbe.

  • Balagić i danas pravi četke za različite namjene, uključujući i glancerice, četke za obuću koje mogu trajati i pola vijeka, a upravo takve je decenijama koristio i poznati sarajevski čistač obuće Husein Hasani, poznatiji kao čika Mišo. Jedna od tajni kvalitete i dugovječnosti Balagićevih četki je u ručnom stroju za umotavanje dlaka u četku, koji zahtijeva istančan osjećaj za brzinu umotavanja koja neće oštetiti ili spržiti dlaku.

    – Nova vremena nova ponuda –

    S obzirom na sve manju potražnju, Balagić je u ponudu uveo i nove vrste četki koje lakše nalaze kupce, a među takvim su i četke za masažu, brijanje ili pak četke namijenjene ljudima koji prirodnim materijalima žele čistiti voće i povrće prije upotrebe.

  • “Znam da je besmisleno da ulazim u utrku s fabričkom izradom četki, ali nastavit ću se truditi da očuvam ovaj lijepi zanat i četkarsku radnju u srcu Bačaršije”, kazao je Balagić.

  • Ističući kako bi nadležni mogli pokazati više interesa za očuvanje starih zanata, Balagić se nada da će se pojaviti neko zainteresiran da nauči četkarski zanat i da on ne bude i zadnji četkar u Sarajevu.

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje