Magistrica društvenih nauka iz oblasti psihologije i klinički geštalt psihoterapeut Alma Tihić za Tuzlanski.ba govorila je o mogućim posljedicima po psihičko zdravlje ljudi zbog pandemije izazvane korona virusom i kućne izolacije koja traje već određeni period, a neizvjesno je kada će se sve vratiti u normalne tokove.
Prema njenim riječima ozbiljni problemi mogu nastati ukoliko postojeće stanje postraje još dugo vremena. Međutim, Tihić savjetuje da ne pravimo vlastite projekcije strahova i da se ne trebamo se stidjeti svojih emocija.
Tuzlanski.ba: Svjedoci smo globalne pandemije izazvane korona virusom, svakodneve živote navike kod ljudi nisu više iste, mnogi vrijeme provode u kućnoj izolaciji, neki će ostati bez zaposlenja, preko 85 posto medijskog sadržaja je usmjereno situaciju u vezi sa pandemijom. Šta možete savjetovati građanima kako ne bi pali u stanje depresije, anksionosti i na kraju izašli iz svega ovoga bez nekih psihičkih posljedica?
'Na prvom mjestu želim da naglasim da pojačana tjeskoba, anksioznost, nemir, osjećaj bespomoćnosti, su potpuno normalne emocije u ovom periodu. Mi smo trenutno u jednom akutnom osjećaju stresa i to za sada ne predstavlja najveći problem. Ozbiljniji problemi će nastati, ako ova situacija potraje još dugo, što će dovesti do razvoja hroničnog stresa, iz čega ćemo malo teže izaći. To sebi ne smijemo dozvoliti. Moj savjet je najprije da se ne bojimo stvari koje se još uvijek nisu desile. Da ne pravimo vlastite projekcije strahova šta bi se 'tamo i tada' moglo desiti. Potrebno je da funkcionišemo u ovom danu, u ovim okolnostima i da ne razvijamo nerealne strahove. Ne trebamo se stidjeti svojih emocija, trebamo osobama u okruženju priznati da nam je teško, da nam treba savjet. Ako je potrebno potražiti i pomoć stručne osobe, koja nam je sada dostupna. U brizi za svoje fizičko zdravlje ne smijemo zaboraviti brigu za psihičkim zdravljem' - kaže psihoterapeut Alma Tihić.
Tuzlanski.ba: Roditeljima predstavlja problem što su im djeca zbog novonastalih okolnosti zatvorena između četiri zida. Znamo da je djeci potrebno druženje, odnosno boravak napolju kako bi potrošili energiju. Imate li neki savjet za roditelje?
'Ništa ne može zamijeniti značaj boravka vani i druženja sa vršnjacima, za jedno dijete. Roditelji u kući to ne mogu nadomjestiti ničim i želim da to svi sebi osvijestimo. Ne treba kao roditelj sebi postavljati visoka očekivanja, da možemo i trebao dijete zabaviti cijeli dan i tako svaki dan iznova. To je nemoguće! Djetetu će biti dosadno, biće plačljivo, nervozno, nezadovoljno, tužno, ljuto. Sve te emocije kao i kod odraslih ljudi, su potpuno normalne. Djetetu treba dozvoliti da bude u tim emocijama. Objasniti mu da je to normalno, da se i sami osjećamo tako. Sa djecom u ovom periodu je najvažnije njegovati iskrenost i empatiju. Objasniti djeci tačno šta se dešava, ne davati im lažnu nadu da znamo kada će ova situacija proći i ne obećavati im ništa što ne možemo ispuniti. Ključna stvar je da roditelji malo uspore. Ušli smo u sve ovo prebrzo. U jednom danu smo krenuli sa online nastavom, treninzima, hobijima, serijama, igricama. Kompletan život djeteta se prebacio u virtuelni svijet. Roditelji pokušavaju sve to sustići kao što su sustizali sa svojom djecom dok su bile normalne okolnosti. U online svijetu to je nemoguće! Zaboravite na to da treba stići na sve. Ako djetetov mozak u toku dana opteretimo (virtuelno) sa toliko angažmana, napravit ćemo samo više štete nego koristi. Veoma je važno djetetu strukturisati dan. Odrediti vrijeme za učenje, za trening, hobije i ostaviti obavezno vrijeme za igranje, pa čak i igranje igrica. To vrijeme je potrebno ograničiti, ali dozvoliti djetetu da se igra i ne dirati ga.
Prije ovog perioda stalno sam se susretala u praksi sa roditeljima i djecom koji su imali veliki problem sa time da djeca mnogo vremena provode kod kuće i pred računarom. Bojim se da smo razvili i neke predrasude o našoj djeci. Djeca su nam sada dokazala da im je važan socijalni kontakt, da im je važno provoditi vrijeme vani ili makar imati slobodu izaći van. Važno im je otići na trening ili sa društvom u kino' - savjetuje Tihić.
Na pitanje možemo li i na koji način kućnu izolaciju možemo iskoristiti na najbolji mogući način, naša sagovornica kaže:
'Ljudi koji su i bez izolacije znali dobro strukturisati svoj dan i naučili upravljati vremenom, oni u izolaciji neće imati veliki problem. Prvi savjet za sve one koji imaju problem sa strukturisanjem svog dana, da se najprije posvete tom segmentu. Naučite strukturisati svoj dan. Identifikujte šta vam je važno da uradite za sebe danas ili za ukućane. Obzirom da imamo dovoljno vremena, potrebno je da dozvolimo sebi da osvijestimo sa čime se dobro osjećamo, da eksperimentišemo, šta nam odgovara. Nekome odgovara da kuha, da čita knjigu, da gleda filmove, da igra društvene igre, dok drugim ljudima možda odgovara da spavaju, odmaraju, jave se prijateljima. Potrebno je doci u kontakt sa sobom i osvijestiti svoje potencijale i želje. Također uvijek možemo da razmišljamo o svojim emocijama, o svom sistemu vrijednosti, o partnerskim odnosima, o odgoju djece, o socijalnim odnosima itd. Svaki ovaj segment može biti tema da napišemo nešto o tome, ili pročitamo u literaturi. Pokušajmo da se susretnemo sa sobom!' - istakla je Alma Tihić.
Tuzlanski.ba: Koliko je zapravo važno da budemo psihički stabilni u ovakvim okolnostima. Možete li nam kao stručnjak iz oblasti psihologije kazati kakve sve posljedice na psihičko zdravlje može ostaviti pandemija COVID-19 koja je zadesila cijeli svijet?
'Posljedice na psihičko zdravlje, u i nakon pandemije, sigurno da će se desiti. U ovom periodu depresija još uvijek nije toliko prisutna. Ovo je period suočavanja sa novonastalom situacijom, gdje nam je svima energija još uvijek prilično visoko. Isčekujemo završetak, okončanje krize. Problemi će nastati nakon okončanja krize kada uvidimo u kolikim smo eventualno problemima kao individualci, a ne kao društvo. Ako je osoba bila anksiozno prije krizne situacije, teško je vjerovati da se to stanje neće dodatno pojačati. Ohrabrujuća činjenica u svemu ovome, je ta, da sada svi mnogo više priznaju da im je teško, da osjećaju strah i da im treba pomoć. Bilo bi odlično da se taj trend nastavi, da nam postane normalno razgovarati o svojim emocijama, da bez ikakvog problema i straha od predrasuda, potražimo pomoć. Želim da nas ova situacija nauči da se brinemo za svoje psihičko zdravlje, da se otvorimo ka svojim emocijama i da se ne bojimo priznati kada smo slabi i treba nam pomoć' - istakla je na kraju našeg razgovora Alma Tihić, magistrica društvenih nauka iz oblasti psihologije i klinički geštalt psihoterapeut. (Tuzlanski.ba)
