Sve ovo ne znači da će vam se ubuduće u tanjiru migoljiti ili militi neka stvoranja

Rast cijena hrane i sve veći broj stanovnika na planeti znače da treba da se zamislimo što ćemo jesti, tvrde futurolozi koji se bave ishranom. Insekti, alge, vještačko meso i zvučno obogaćena hrana predstavljaju neka od rješenja koja bi, prema njihovom mišljenju, uskoro mogla da se nađu na našim tanjirima.

Veliki uticaj na promjenu navika u ishrani u budućnosti će, kako se očekuje, imati prije svega cijene mesa. Prema procjenama prehrambene industrije, one bi tokom narednih pet do sedam godina mogle da se udvostruče, što znači da bi meso ponovo postalo luksuzna namirnica, koja se ne konzumira svakodnevno.

Na Zapadu su mnogi odrasli na ishrani koja je podrazumijevala obilje jeftinog mesa, a njegov izostanak sa trpeza moraće nečim da se popuni. Kao logičan izbor i dobar izvor proteina prosto se nameću insekti, koji su u drugim dijelovima svijeta već vrlo zastupljeni, a njihov uzgoj je jeftiniji, troši manje vode i proizvodi manje CO2 nego uzgoj stoke.

U mnogim zemljama svijeta insekti važe za poslasticu – u Africi su, recimo, popularne gliste i skakavci, u Japanu su delikates ose, dok su na Tajlandu na cijeni cvrčci. Među evropskim zemljama u farme insekata trenutno najviše investira Holandija (oko milion eura) i planira da ih što prije uključi u standardnu ishranu stanovništva.

To, međutim, ne znači da će vam se ubuduće u tanjiru migoljiti ili militi neka stvoranja koja tu ne biste voljeli da vidite. Jestivi dijelovi insekata će se vjerovatno prerađivati mljevenjem, kako bi se od njih pravile kobasice, hamburgeri i drugi proizvodi sasvim nalik na one od uobičajenih vrsta mesa.

Za one koji, ipak, ne mogu bez šnicle, tu će biti i takozvani \”meso iz epruvete\”, odnosno vještački uzgajano meso. Komadi mišićnog tkiva proizvedenog od matičnih ćelija domaće stoke već se uzgajaju u mnogim laboratorijama i očekuje se da će do kraja ove godine biti lansirani i prvi probni priouzvodi od ovog mesa za ljudsku ishranu.

Osnovu lanca ishrane, međutim, predstavlja biljna hrana, a sa smanjivanjem raspoloživih količina obradive zemlje i slatke vode tu će sve veći značaj dobijati alge.

Velike farme algi namijenjenih ishrani ljudi i životinja već postoje u Japanu, a o njihovom uzgoju ozbiljno razmišljaju i sve druge zemlje koje imaju izlaz na more, te bi takve farme mogle da se otvore bez velikih ulaganja, prenosi Dnevni Avaz

Pored toga što su hranljive i ukusne, alge su i veoma zdrave, snižavaju krvni pritisak i čuvaju krvne sudove, a mogu da posluže i kao zamjena za so i neke začine u prehambenoj industriji.

Najneobičniju novinu u ishrani predstavljala bi, međutim, zvučno obogaćena hrana. Nedavno sprovedene studije na Univerzitetu Oksford ustanovile su, recimo, da neki zvuci čine da nam hrana djeluje slađe, dok eksperimenti provedeni u restoranima koji služe plodove mora potvrđuju da je hrana služena uz zvuke mora posjetiocima djelovala svježije, baš kao i grickalice čije kesice šuškaju na speicifičan način.

Ova vrsta eksperimenata je tek u povoju, ali otvara prilično široke mogućnosti: recimo da se višak šećera u hrani zamijeni zvucima koji bi činili da nam djeluje slađe ili da se na pakovanjima hrane štampaju liste melodija uz čije slušanje bi imala najbolji ukus.

Tuzlanski.ba