Srijeda, 20. Oktobra 2021.
Tuzlanski.ba logo

Najgore prehrambene navike za vaš mozak

Preuzmite sliku

Mozak koristi 20 posto tjelesne energije i prvi ispašta kad je energija iz hrane ograničena. Kod preskakanja obroka tijelo prelazi u kompenzacijski način rada kako bi pokušalo stvoriti dovoljno glukoze za mozak…

Pretjerujete sa šećerom

Želite li dobiti maksimum od svojih moždanih vijuga, pazite koliko šećera unosite u organizam. Može vam se čak činiti da jedete nešto zdravo, a to zapravo u sebi sadrži skriveni šećer – zato je važno pročitati sastav na ambalaži.

– Funkcija mozga uvelike ovisi o nivou šećera u krvi, obzirom da je glukoza glavno gorivo za mozak. Iako previše šećera ne šteti izravno mozgu, ono izaziva oslobađanje velike razine inzulina. Inzulin pak ima uticaj na pristup različitih aminokiselina mozgu, točnije blokira dopremu većine aminokiselina osim triptofana – objasnio je dr. Dimitar Marinov.

Ne jedete ugljikohidrate

– Glukoza nije jedino gorivo mozga, on može, također, sagorijevati ketone. Naime, smanjenim unosom ugljikohidrata u organizam dolazi do ketoze, stanja kad jetra razgrađuje masne stanice u masne kiseline i ketone. Iako će se većina ljubitelja keto dijete zakleti da je sagorijevanje ketona optimalnije te kako poboljšava rad mozga, prilagodba na to se ne događa u jednom danu – kaže dr. Marinov.

– Osim ako vaše tijelo nije dobro prilagođeno ketozi, prestanak unosa ugljikohidrata može dovesti do nestabilnosti razine šećera u krvi, pa čak i do hipoglikemije kad se javlja sumaglica u mozgu, zbunjenost, pa čak i kratkotrajan gubitak svijesti – pojasnio je.

Prekomjerno ispijate alkohol

– Pijenje više od preporučenih 1 do 2 alkoholnih pića na dan može uticati na normalan rad mozga. Previše alkohola s vremenom zna uticati na nivo neurotransmitera u vašem tijelu. Oni su neka vrsta hemijskih glasnika koji pomažu moždanim ćelijama u komunikaciji, čak i ako se radi o povremenim noćnim opijanjima – kaže dr. Melissa Mitri.

Preskačete obroke

– Mozak koristi 20 posto tjelesne energije i prvi ispašta kad je energija iz hrane ograničena. Kod preskakanja obroka tijelo prelazi u kompenzacijski način rada kako bi pokušalo stvoriti dovoljno glukoze za mozak i dobro uravnotežiti šećer u krvi. To se u tijelu može manifestirati kao niska razina energije, uznemirenost i nemogućnost koncentrisanja ili fokusiranja – kaže dijetetičarka Liz Wyosnick.

– Za zdravlje mozga biste trebali doručkovati unutar prvog sata nakon buđenja, a zatim pojesti uravnotežen obrok svaka 3 do 4 sata tokom dana – dodala je.

Radite i jedete u isto vrijeme

– Izvođenje raznih zadataka tokom jela znači da niste svjesni hrane koju imate ispred sebe. Multitaskingom tokom obroka lako gubite osjećaj sitosti, odnosno niste koncentrirani na signale koje vam tijelo šalje, da je sito. Tako sposobnost vašeg mozga da registrira sitost i zadovoljstvo zbog obroka postaje poremećena – kaže Wyosnick.

– Smetnje u prehrani znaju rezultirati osjećajem nezadovoljstva nakon hrane koju ste pojeli pa ste skloniji kasnije više grickati – pojasnila je.

Ne unosite dovoljno vitamina B12

– Vitamin B12 štiti živčane stanice i pomaže u stvaranju neurotransmitera koji nervnim ćelijama olakšavaju komunikaciju. Simptomi nedostatka vitamina B12 uključuju loše pamćenje, zbunjenost, depresiju i demenciju. Neliječeni nedostatak ovog vitamina može rezultirati nepovratnim oštećenjem živaca – kaže dr. Elizabeth Ward.

– Ljudi koji izbjegavaju svu hranu životinjskog podrijetla ili je ne jedu dovoljno, lako mogu razviti nedostatak vitamina B12, posebno nakon 50. godine života – dodala je.

Prehrana obiluje zasićenim masnoćama

– Po mom mišljenju, prehrana bogata zasićenim mastima najveći je neprijatelj vašeg mozga. Takva hrana može potaknuti kognitivni pad, kao i pogoršanje kognitivnih oštećenja kod ljudi koji već imaju neki mentalni problem – objasnila je dr. Sandra El Hajj.

– Osim toga, prehrana bogata zasićenim mastima izaziva nekoliko komplikacija u mozgu koje ometaju unutarćelijsku signalizaciju i ekspresiju gena, a to pak zna voditi do anksioznosti, depresivnog ponašanja, poremećene homeostaze kao i do podizanja upalnih citokina. Sve to rezultira neravnotežom u mentalnim i kognitivnim funkcijama – dodala je, a prenosi msn.com.  (Tuzlanski.ba)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

Ključne riječi: , , ,