Izbor zanimanja u Njemačkoj sve više ovisi o visini plate, s obzirom na rastuće troškove života, uključujući režije i hranu. Platforma za zapošljavanje Stepstone analizirala je podatake o platama i objavila listu profesija s najvećim platama u Njemačkoj.
Izbor zaposlenja danas se u velikoj mjeri temelji na visini plate, s obzirom na to da su troškovi svakodnevnog života, uključujući račune i hranu, znatno porasli.
Na temelju opsežne analize podataka o platama, koja je uključivala 921.973 slučaja u Njemačkoj, online platforma za zapošljavanje Stepstone objavila je izvještaj koje razmatra različite faktore poput dobi, spola, posjedovanja univerzitetske diplome, gospodarskog sektora i regionalnih razlika, piše Fenix magazin.
Rezultat ove analize je rang lista zanimanja prema visini plate. Već je odavno poznato kako plata uvelike ovisi o struci, pa nije nikakvo iznenađenje kako najviše zarađuju upravo doktori, bankari i inžinjeri.
Navedeni popis pruža pregled najviših godišnjih primanja u Njemačkoj u toku razdoblja od 2021. do 2023. godine.
1. Doktori -prosječna plata (bruto) – 107.250 eura, srednja plata (bruto) – 94.750 eura
2. Bankarstvo, financije i osiguranje -prosječna plata (bruto) – 63.000 eura, srednja plata (bruto) – 57.000 eura
3. Inženjering -prosječna plata (bruto) – 60.250 eura, srednja plata (bruto) – 56.000 eura
4. Savjetovanje - prosječna plata (bruto) – 59.750 eura, srednja plata (bruto) – 54.000 eura
5. IT industrija - prosječna plata (bruto) – 59.000 eura, srednja plata (bruto) – 54.000 eura
6. Marketing i PR - prosječna plata (bruto) – 57.000 eura, srednja plata (bruto) – 50.000 eura
7. Ljudski resursi - prosječna plata (bruto) – 55.000 eura, srednja plata (bruto) – 45.500 eura
8. Prodaja - prosječna plata (bruto) – 50.750 eura, srednja plata (bruto) – 43.000 eura
9. Obrt - prosječna plata (bruto) – 43.500 eura, srednja plata (bruto) – 40.250 eura
10. Zdravstvo i socijalni sektor – prosječna plata (bruto) – 42.500 eura, srednja plata (bruto) – 39.000 eura
11. Logistika – prosječna plata (bruto) – 43.750 eura, srednja plata (bruto) – 38.000 eura
12. Veleprodaja i maloprodaja – prosječna plata (bruto) – 40.250 eura, srednja plata (bruto) – 35.750 eura
13. Gastronomija i hotelijerstvo – prosječna plata (bruto) – 39.750 eura, srednja plata (bruto) – 35.500 eura
Stepstone također izračunava tzv. prosječnu platu za svaku profesionalnu grupu, koja je općenito nešto niža od najviših plaća u svim sektorima. Tačno, medijan plate nalazi se u središtu svih procijenjenih plata u određenoj profesionalnoj skupini, što znači da podjednako dijeli plate na one koje su više i niže od tog srednjeg iznosa.
Nasuprot tome, informacije o prosječnoj plati mogu biti iskrivljene zbog odstupanja u visinama plata unutar te skupine.
Izvještaj također ističe bankarsku, osiguravateljsku, zrakoplovnu i farmaceutsku industriju kao sektore u kojima zaposlenici mogu očekivati visoke plate, u rasponu od 56.000 do 63.250 eura godišnje. S druge strane, sektori poput ugostiteljstva, poljoprivrede, šumarstva, ribarstva, hortikulture, rekreacije, turizma, kulture i sporta imaju niže plate, u rasponu od 35.000 do 38.000 eura godišnje.
Nadalje, zaposlenici koji rade u istočnom dijelu Njemačke u prosjeku ostvaruju 17 posto manje prihode u usporedbi s kolegama na zapadu, kako izvještavaju njemački mediji.
Najatraktivnije savezne države za zaposlenike u smislu plata su Hamburg i Hessen, gdje se ostvaruju najviše plate u rasponu od 47.500 do 49.750 eura godišnje. S druge strane, najmanje plate bilježe se u saveznoj državi Saska-Anhalt, gdje iznose 36.500 eura godišnje.
Ključne su i razlike u platama između univerzitetskih diploma i spolova
Prosječna razlika u platama između žena i muškaraca iznosi 12.4 posto. Međutim, kada se uzmu u obzir faktori kao što su dob, djelatnost, profesija, obuka, profesionalno iskustvo, veličina firme, savezna država, grad i odgovornost osoblja, razlika u platama između spolova smanjuje se na samo 5.5 posto.
Posjedovanje fakultetske diplome može značiti i veću platu za zaposlenike, prema izvještaju njemačkih medija. Stepstone evidentira prosječnu razliku u platama od 33 posto između osoba s visokom stručnom spremom (57.500 eura) i onih koji nemaju diplomu (41.000 eura).
