Kako bi se društvu predstavili kao pametniji i načitaniji više od 60 posto ljudi tvrdi da je pročitalo određene knjige, a zapravo nije.
Kad slažu, dovijaju se na različite načine - koriste informacije iz popularne kulture, nabrzaka guglaju likove, sjećaju se filmskih i TV ekranizacija...
Na siteu Sky Arts od 2.000 odraslih ispitanika polovina je priznala da većinu knjiga koje stoje na njihovim policama nisu pročitali, dok tri posto ljudi krije koje knjige i časopise zaista čita.
A kada je riječ o tome koje knjige obično lažu da su ih pročitali, to su uglavnom sljedeći naslovi, prenosi Telegraf.rs.
“1984”, George Orwell
“Rat i mir”, Lav Tolstoj
“Velika očekivanja”, Charles Dickens
“Lovac u žitu”, J. D. Salinger
“Put u Indiju”, E.M. Forester
“Gospodar prstenova”, J. R.R. Tolkien
“Ubiti pticu rugalicu”, Harper Lee
“Zločin i kazna”, Fjodor Dostojevski
“Gordost i predrasude”, Jane Austin
“Jane Eyre”, Charlotte Bronte.
A tu se spisak ne završava. Među knjigama koje se vrlo često pominju, ali ne uvijek i čitaju su i ove:
“Biblija”
“Odiseja”, Homer
“Orkanski visovi”, Emily Bronte
"Stakleno zvono" Sylvia Plath
"Lolita", Vladimir Nabokov
"Starac i more" Ernest Hemingway
"Kratka istorija vremena", Steven Hawking
"Avanture Toma Sojera", Mark Twain
"Mobi Dik", Herman Melville
"Romeo i Julija", William Shakespeare
Ljudi lažu da su pokupili mudrosti baš sa stranica ovih djela, jer su u pitaju klasici, kompleksne i opširne knjige, koje omogućavaju isticanje u društvu ili uklapanje u intelektualne krugove.
A i mnoge od njih su dio školskog kurikuluma, tako da nije teško izvlačiti se na onu "čitao sam davno tu lektiru", kada tobožnji čitalac zaboravi neki detalj iz knjige. (Tuzlanski.ba)
