Prženje je jedan od najukusnijih načina pripreme hrane ali je i najnezdravije, kažu istraživanja koje su do sada provedena. Novo istraživanje, međutim, pokazuje da prženo povrće može prevenirati karcinom i da prženje nije baš tako nezdravo.

Uvijek se vjerovalo da prženje, posebno u maslinovom ulju, može izazvati karcinom zbog toksičnih hemijskih tvari koje se oslobađaju kada ulje dosegne visoke temperature. Najnovije istraživanje pokazuje da je istina posve suprotna.

Istraživanje je objavljeno u Food Chemistry Journal, kako piše The Independent, prenosi Telegram. Proveli su jenaučnici sa University of Granada u Španjolskoj.

Povećavanje količine fenola u povrću

Pokus je uključivao pripremu povrća na tri razna načina, kuhanjem, prženjem i kuhanjem na pari. Utvrđeno je da se prženjem povećala količina fenola u povrću. A zna se da komponente fenola pomažu prevenciji karcinoma, problema sa očima pa čak i prevenciji dijabetesa.

Voditeljica studije doktorica Sanchez, kazala je da se količina fenola u povrću povećava odnosno smanjuje s obzirom na način na koji je povrće pripremano. Povrće preuzima fenole iz ulja u kojem se prži pa se takav način pripreme povrća pokazao kao najbolja metoda povećanja fenolnih komponenata.

Ekstra djevičansko maslinovo ulje najviše je hranu obogatilo fenolima ali ujedno povećalo i kalorije zbog količine ulja koju je hrana upila.

Hrana apsorbira ulja

Konzumacija pržene hrane, bilo da je to povrće ili meso, je jedan od najčešćih uzroka pretilosti. Jedna kašika ulja sadrži 120 kalorija što je oko 6 posto preporučene dnevne doze od 2000 kalorija. Prženje traži više od čajne kašike da bi se pripremilo meso ili povrće.

Ulje prekriva hranu i hrana ga u velikoj mjeri apsorbira. Konzumiranje tako pripremljene hrane dodaje kalorije. Na primjer, krompir srednje veličine ima oko 130 kalorija, prženjem to se udvostručuje.

Ljudi koji paze na kalorije trebali bi biti svjesni apsorpcije masti iz pržene hrane. Čak i ako ima antikancerogena svojstva, prženo povrće znatno povećava unos kalorija i vodi debljanju.

Mast može izazvati probleme u proizvodnji hormona

Mast je ipak važan makronutrijent. I oni koji su na dijeti i oni koji vježbaju, trebaju masti. Ne čini jedenje masti ljude odmah debelima. Mast treba konzumirati umjereno. Iznimno nizak unos masti može izazvati probleme u proizvodnji hormona. Dnevno se preporučuje ne više od 11 posto zasićenih masti i dva posto transmasti.

Nezasićene masti kojih ima u maslinovom ulju treba uzimati. Visoka kalorijska vrijednost je razlog zašto osobe na dijeti radije kuhaju povrće mada se neke nutritivne vrijednosti kuhanjem gube. Otkriće ove studije moglo bi donijeti promjene u pristupu o zdravoj i nezdravoj pripremi hrane. (Tuzlanski.ba)