Ako se osjećate zaglavljeno, ako mislite da vas stalno nešto sprječava da uspijete, onda možda imate ovu naviku. Psihološko izbjegavanje i sreća su neraskidivo povezani.
Svi smo iskusili taj uznemirujući osećaj anksioznosti ili nelagodnosti kada smo se suočili sa situacijom koju smatramo izazovom. To je prirodan odgovor našeg tijela kada nešto ne ide dobro, jer sve se na kraju manifestuje fizički, mentalno ili emocionalno. Ovo je alarmni signal koji je ugrađen u nas od rođenja.
Ključ uspjeha i sreće leži u tome da naučimo da se suočavamo i kako da postupamo u ovakvim situacijama, tvrdi dr. Luana Marques, vanredna profesorica psihijatrije na Medicinskom fakultetu Harvarda.
Psihološko izbjegavanje sabotira vaš uspjeh i sreću
Dr. Marques je, tokom istraživanja i kliničkog rada dugog 20 godina, uočila da postoji jedna posebna vrsta odgovora na izazove koja nas, jednostavno, blokira i udaljava od sreće i uspjeha. Nazvala ga je psihološko izbjegavanje.
Psihološko izbegavanje je “svaki odgovor na uočenu prijetnju koja pruža trenutno emocionalno olakšanje, ali ima dugoročne posljedice”. Da bismo živjeli punim životom, moramo naučiti da se suočimo sa svojim izazovima i strahovima.
Psihološko izbjegavanje bi, prema tome, obezbijedilo kratkoročno olakšanje, iako bi dugoročno moglo samo da dovede do intenziviranja te anksioznosti ili nelagodnosti. Nerješavanjem osnovnih problema ili učenjem da se njima upravlja, to pojačava anksioznost suočenu sa sličnom situacijom koju bismo razumjeli kao nekontrolisanu.
Tri znaka koji upozoravaju da sprovodite psihološko izbjegavanje u praksi
Da li ste se upravo zapitali nad svojim postupcima? Mislite li da postoji mogućnost da je psihološko izbjegavanje baš ono što vas blokira? Dr. Marques upozorava da postoje tri uobičajena znaka psihološkog izbjegavanja i objašnjava kako njima upravljati.
Prvi znak psihološkog izbjegavanja: povlačenje
Psihijatar objašnjava ovaj signal upoređujući ga sa susretom sa lavom, u kojem bi naš prvi instinkt bio da pobjegnemo. Pa, u svakodnevnom životu bi se desilo nešto slično, ali suptilnije. Na primjer, izbjegavanje stresnog projekta na poslu uzimanjem nepostojećeg bolovanja ili propuštanjem prilike za posao zbog straha da to uključuje javni nastup su neki od primjera.
Umjesto toga, trebalo bi da identifikujemo taj strah koji nas destabilizuje. Nakon toga, da se zapitamo da li on zaista ima osnova i potražimo način da se sa njime izborimo.
Drugi znak psihološkog izbjegavanja: Trenutna reakcija
Ovakvo psihološko izbjegavanje imaju oni ljudi koji se svim sredstvima trude da po svaku cijenu budu u pravu i nametnu svoje mišljenje. Neko šalje milione poruka, neko viče…Ali svodi se na isto – pokušaj da se nametne mišljenje.
Gdje je rješenje? Prvi korak je da napravite pauzu, a zatim riješite svoju nelagodnost umjesto da pokušavate da je eliminišete.
“Udahnite nekoliko puta duboko i pokušajte osjetiti senzacije u svom tijelu. Problem je možda i dalje prisutan, ali ćete imati jasniju glavu da ga riješite”, preporučuje Marques.
Treći znak psihološkog izbjegavanja: nepokretnost
Na suprotnoj strani skale je nepokretnost. To je “sklonost da ostanete mirni u neprijatnim situacijama, kao što su nezdrava veza ili mentalno i fizički iscrpljujući posao”, objašnjava Marques.
Mentalno mislimo da situacija i nije tako loša, pa ostajemo mirni, pokušavajući da izbjegnemo neizvijesnost koju stvara promjena. Ako zaista želimo biti sretni i uspješni, umjesto da ostanemo u ovoj situaciji, preporučljivo je da “identifikujemo šta nam je zaista važno i svaki dan napravimo mali korak da bismo krenuli u tom pravcu”, kaže dr Marques.
Sada kada znamo kako da identifikujemo psihološko izbjegavanje, nema izgovora da ne pokušamo da ga ostavimo po strani i pokušamo da idemo ka istinskoj sreći i pronađemo ključ uspjeha. (Lepotaizdravlje.rs)
