Nova studija otkrila je da bakterija Lactobacillus pomaže tijelu u upravljanju stresom, potencijalno sprječavajući pojavu stanja mentalnog zdravlja, poput depresije i tjeskobe.

Rezultati bi mogli utrti put novim terapijama za liječenje anksioznosti, depresije i drugih stanja mentalnog zdravlja.

Stručnjaci kažu da ova otkrića podupiru sve veći broj dokaza o odnosu između crijeva i mozga, te uticaja prehrane na vaše mentalno zdravlje. Međutim, Lactobacillus se ne bi trebao smatrati zamjenom za liječenje mentalnog zdravlja.

Mentalno zdravlje je složeno, ali nova istraživanja pokazuju da bakterija koja se nalazi u fermentiranoj hrani i jogurtu može pomoći u sprječavanju depresije i tjeskobe, kako su otkrili istraživači s Medicinskog fakulteta Univerziteta u Virginiji.

Ovo istraživanje moglo bi dovesti do razvoja novih metoda za liječenje i prevenciju stanja mentalnog zdravlja. Na primjer, u budućnosti bi ljudi koji su u opasnosti od depresije mogli uzimati probiotičke dodatke koji sadrže Lactobacillus.

Uloga Lactobacillusa u potpori mentalnog zdravlja može se pripisati njegovom utjecaju na osovinu crijeva i mozga. Crijeva se često nazivaju “drugim mozgom” zbog dvosmjerne komunikacije između crijeva i središnjeg živčanog sistema, rekao je Sas Parsad.

Kada ga ima u izobilju u crijevima, Lactobacillus modulira ovu komunikaciju, utječući na proizvodnju neurotransmitera poput serotonina i gama-aminomaslačne kiseline (GABA), koji igraju ključnu ulogu u regulaciji raspoloženja.

Čini se da Lactobacillus smanjuje upalu u crijevima, za što je Parsad rekao da može neizravno pridonijeti poboljšanju mentalnog zdravlja.

Zdravija prehrana svakako može poboljšati vaše mentalno zdravlje i utjecati na vaš odgovor na stres, ali Lactobacillus nije zamjena za liječenje. Dapače, može ga nadopuniti.

“Ova otkrića mogla bi revolucionirati tretmane mentalnog zdravlja, jer sugerišu da bi uključivanje prehrambenih razloga, uključujući hranu bogatu Lactobacillusom, moglo postati komplementarna strategija za upravljanje stresom, depresijom i tjeskobom,” istaknuo je Parsad.

Parsad je rekao da je ovaj holistički, komplementarni pristup u skladu s nastajućim razumijevanjem da su mentalno i fizičko zdravlje međusobno povezani stoga naglašava važnost dobro uravnotežene prehrane za opću dobrobit.

Ključna riječ je “holistički” i važno je upamtiti da mnoga fizička i emocionalna iskustva mogu doprinijeti pogoršanju mentalnog zdravlja. Na to koliko se psihički dobro osjećamo može djelovati sve, od traume iz djetinjstva ili socijalnog nepovoljnog položaja do genetike, dobi, načina života i još mnogo toga.

Valja prepoznati da je prehrana samo jedan aspekt upravljanja mentalnim zdravljem i da faktori načina života, uključujući redovitu tjelesnu aktivnost, odgovarajući san i tehnike upravljanja stresom također igraju ključnu ulogu. (Ljepotaizdravlje.hr)