Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) bio je danas domaćin okruglog stola na temu “Zdravstvena zaštita starijih osoba u Federaciji Bosne i Hercegovine“, nakon kojeg je počeo i trodnevni, Peti simpozij specijalista javnozdravstvenih disciplina FBiH, u organizaciji Udruženja specijalista javnozdravstvenih disciplina FBiH.

Simpozij se ove godine održava pod motom „Zdravlje – zajednička odgovornost“, a do subote, kada se završava, biće obrađeno desetak tema iz javnozdravstvenih disciplina.

“Nastojimo da pokrenemo cijelo društvo, jer javno zdravstvo predstavlja brigu o zdravlju naroda. Većina radova koje će naši stručnjaci prezentirati, nose poruku da se svi trebamo pokrenuti. Imamo učesnike iz svih kantona iz FBiH i inostranstva. Kroz dobre prakse i primjere iz svih kantona, njihovom primjenom u drugim sredinama, bit ćemo u prilici da popravimo bh. društvo” kazao je Senad Husejnagić, direktor INZ-a.

Napomenuo je kako je procenat bh. stanovništva “treće životne dobi”, odnosno starijih preko 65 godina, već prešao 14 posto.

“Javno zdravstvo nastoji da osvijesti građane, da dovede do toga da oni promijene svoje životne stilove, kako bi i zdravstveni problem, odnosno bolesti koje će nastati, prolongirali za što dalji vremenski period. Sve to kako bismo imali duži, odnosno kvalitetniji život”, ističe Husejnagić.

Pomoćnica direktora za stručne poslove Zavoda za javno zdravstvo FBiH Aida Ramić- Ćatak istakla je da su i informacije koje su do sada iznesene na ova dva skupa, potvrda da su demografski trendovi i u BiH slični onim iz zemlja okruženja.

“Procentualno se povećava kontigent osoba starijih od 65 godina. Od nekadašnjih velikih porodica kraćeg životnog doba, danas smo dobili male porodice, sa manjim brojem članova, ali produženom, očekivanom dužinom života”, kazala je Ramić- Ćatak.

Zbog složenosti države i drugih razloga, istakla je ona, razlikuju se i kapaciteti, cijene te organizacija gerontoloških centara, odnosno domova za starije, a kojih prema podacima ima 40.

Primjedbe su da su takvi objekti locirani u gradskim sredinama pa nisu i dostupni svim starijim licima.

Evidentan je hroničan nedostatak specijalista gerijatrije i gerontologije, koji bi bili specijalizirani za rad i potrebe starijeg stanovništva. Ne postoji ni specijalizovana ustanova koja se bavi produkcijom takvog profiliranog kadra.

“Imamo nešto od te edukacije na nivou srednjih medicinskih škola i fakulteta zdravstvenih studija, ali naša je intencija da u dodiplomsku i postdiplomsku edukaciju zdravstvenih radnika, u većoj mjeri uvedemo sadržaje specijalizacije iz gerijatrije i gerontologije”, najavljuje Ramić- Ćatak.

Zemlje Evropske unije, napominje, takvu su vrstu edukacije uvele mnogo ranije, a slična su iskustva prenijeli u Hrvatskoj te Srbiji.

“Neophodno je da hitno implementiramo, ono što je već moguće kroz zakone, u odnosu na zbrinjavanje starijih osoba i organizaciju palijativne njege. Da nastavimo podršku vaninstitucionalnih oblika pomoći starijim osobama, kroz promociju mreža centara za zdravo starenje. Naravno, da napravimo i izmjene u postojećim pravilnicima u edukaciji zdravstvenih radnika- dodiplomskom i postdiplomskom tipu, s uvođenjem specijalizacije i subspecijalizacije iz gerijatrije i gerontologije”, kaže Ramić- Ćatak i dodaje kako je u konačnici potrebno formirati i Gerontološko društvo BiH. (Fena)