Šveđani su neobični, poseban narod, što dokazuje i drugačiji smjer borbe protiv pandemije korona virusa. Oni su marljivi, ali izrazito cijene pauzu za kafu, skromni su, njihove zastave stoje posvuda i na prvu loptu mogu djelovati hladno poput klime koja ih okružuje, ali kad ih upoznate, topli su kao sauna.
Šveđani ne uživaju u ćaskanju i praznim riječima koje su mnogima potrebne da premoste neugodnu tišinu. Kad nemaju šts reći, oni šute, a rijetki su oni koji pozdravljaju komšije na stubištu ili u prolazu. Ponekad ne odzdrave niti konobari, pa ni zaposlenici u trgovinama. Osobito starijim generacijama, komentisanje vremena s nepoznatim ljudima čini se kao besmislena, uzaludna aktivnost. Od imigranta, studenta na razmjeni ili turista možda ćete i čuti pozdrav, ali od pravih Šveđana rjeđe. No baš kad pomislite da su hladni i distancirani, iznenadit će vas topao zagrljaj umjesto pozdrava.
“Zafikarite” poslijepodne
Najbolja stvar kod fike jest to što nema pravila. Možete biti sami ili s prijateljima, kod kuće ili u kafiću, u vozu, na poslu, zaista bilo gdje ili bilo kad. Ali objasniti nekome ko nije iz Švedske šta je fika nije najlakša stvar na svijetu. Radi se o pauzi za kafu, ali to je mnogo više od kafe. Tu su i pužići s cimetom (kanelbullar), čokoladne loptice u kokosu (chokladboll) te poslastica s marcipanom (semlor) ili neki drugi kolač prema želji, ali fika ima dublje značenje od obične pauze za kafu s nečim slatkim.
Taj je ritual toliko upleten u njihovu tradiciju da Šveđani znaju provesti fike i fike objašnjavajući prijateljima iz drugih zemalja kako je to vrijeme za opuštanje, zbližavanje s prijateljima, bolje upoznavanje ili odmor od dnevnih obveza. Fika je i resetiranje od naporna dana, navika koja tjera da zastanete, sjednete, osvijestimo trenutak i pod utjecajem šećera krenemo u nove radne pobjede. Nova vremena i trendovi zdrave prehranu dopuštaju da se slatko zamijeni slanim zalogajima pa nije “protuzakonito” naručiti tost s avokadom umjesto šećernih bombica.
Da nema sreće bez fike, potvrđuje i podatak da je Švedska među 10 najsretnijih i najprijateljskijih zemalja. Glavni je grad Stockholm, koji ima stotine hipsterskih ili moderno uređenih kafića, a poželite li da vam domaćin pokaže značenje tog rituala u punom smislu riječi, možete ga i unajmiti.
Mala subota
Mala subota nije rezervisana samo za Šveđane; Norvežani, Danci, Finci i Bugari također prakticiraju tu naviku koju bi mnogi prepisali od “sjevernjaka”. U Švedskoj je lillördag ili mala subota dan kad su sluškinje imale slobodan dan jer su subotom radile, a u moderno vrijeme dan odmora zamijenio je dan opijanja, i to srijedom. Doduše, ne tako intenzivnog kao tokom vikenda, ali ipak dovoljnog da bi se razbila monotonija sedmice, napravila poneka glupost i stvorile nove rupe u pamćenju. Kod umjerenih Šveđana radi se o pokojoj čaši vina ili piva i druženju s prijateljima u kafićima koji srijedom uvečer nude popuste. (punkufer.hr)
