Prema novim statistikama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), sve je izvjesnije da će ljudi umrijeti od problema povezanih s alkoholom u Evropi nego bilo gdje drugo u svijetu.
U BiH je sve veći broj ovisnika o amfetaminima. Alarmantni podaci o alkoholu, ali drogama i ovisnostima pozivaju na hitno djelovanje kako bi se podigla svijest o ovim pitanjima i pružila podrška onima koji se bore s ovim problemima. Gošće "Novog dana" su bile Rasema Okić, neuropsihijatar, subspecijalista za bolesti ovisnosti i direktorica JU Zavoda za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo i Amata Anđelić, koordinatorica Centra Marjanovac iz Bosanskog Aleksandrovca.
Porast broja pacijenata, ili ovisnika koji dolaze sa pozitivnošću na amfetamin raste. Taj rast je evidentan, ističe Okić, javljaju se najčešće mladi i roditelji koji dovode svoju djecu.
“Žale se da djeca mršaju, imaju napade panike, čudno izgledaju i slično. Na testiranjima dominiraju amfetamini. Amfetamin je broj jedan, uz čestu marihuanu”, kaže Okić.
Lažni brzodjelujući antidepresivi
Sve droge narušavaju mozak, podrctava.
“Zašto se ovisnicima bave psihijatri a ne drugi profili, zato što je to bolest mozga. Svaka upotreba, ovisnost, bilo kakvih droga, pa tako i sa amfetaminima. Razlike u drogama postoje, da su neke podizači, ‘popravljaju im raspoloženje’, čine ih budnim, u pokretu i slično. Kao što postoje droge koji ih spuštaju, kao heroin. Ovisnici heroina često znaju reći – ‘ne mogu više, uzmem amfetamin, da me malo digne”, jer ih ovaj spušta. I jedna i druga supstanca djeluje po principu dopamina. Droge dižu nivo dopamina i daju nam osjećaj ugode, a amfetamin posebno. Ja ih zovem ‘brzodjelujući antidepresivi’. Mladež ima depresiju, anksioznost, možda i neku vrstu zlostavljanja u porodici, i u želji da sebi olakšaju da im nešto popravi raspoloženje, pribjegajavu amfetaminu i bobama”, kaže Okić.
Amfetamin odmah nakon uzimanja, posebno u počecima, izaziva čitav niz somatskih smetnji, u smislu porasta krvnog tlaka, porasta otkucaja srca itd.
“Mladi budu preplavljeni strahom, zjenice su im proširene, postaju preznojeni, uplaše se za svoj život. Zatim uslijedi čitav niz drugih senzacija i naravno i na psihičkom planu, jedan strah i anksioznost, a željeli su postići efekat blagostanja. To su obično situacije iz neznanja”, navodi Okić.
Oni koji redovno uzimaju amfetamine, dodaje, oni stalno znaju šta žele da postignu i kao ih amfetamini rade.
“Amfetamini im daju snagu, energiju, potentnost. Istovremeno je ovisnost, gubljenje tjelesne težine, potpuno slabljenje, nesposobnost u učenju i radu, jer stalno žive između dva uzimanja. Amfetamin djeluje 6 sati, i bilo je sve divno u tih 6 sati. Ako pribjegavaju, uzimanju nove i nove doze, dolazi do euforije, tada se ne mogu kontrolisati. Ubrzano hodaju, nekontrolisano hodaju, neprirodno se ponašaju, nepovezano govore”, kaže Okić, ističući, da je vrlo opasno kod metamfetamina i seksualni promiskuitet.
Razvoj psihotičnih poremećaja
Jako je opasno i potpuno neprimjereno i neadekvatno ponašanje, dodaje, koje jako nalikuje šizofreniji, dakle psihotičnom poremećaju.
“To je za nas psihijatre, važan trenutak, jer kod osobe sa kojom se prvi put susrećete, ne znate da li je primarna upotreba i zloupotreba amfetamina ili se možda radi o razvoju psihoze, psihotičnog poremećaja. Amfetamin će dati sliku psihotičnog poremećaja. Oni koji imaju određene smetnje psihičke, naročito poduplivim perceptivnih obmana, kad se tek razvijaju psihoze, pribjegavaju upotrebi amfetamina, jer kažu, volim uzeti jednu bobu, jer me ona potpuno opusti. Ustvari ona ga distancira od tih psihopatoloških fenomena koji su obično neugodni. Niko ne voli razviti čudno ponašanje, da misli da ga ljudi čudno gledaju, da o njemu nešto govore i rade mu o glavi, i to se događa kod mladih ljudi gdje se razvija šizofrenija. I onda kaže, uzme tako jednu bobu amfetamina, da to sublimira, a još se nikada nije javio ljekaru, niti psihijatru, i to jedno vrijeme prođe neprepoznato, što je gubitak vremena od njegovoj ozbiljnog liječenja”, naglašava Okić.
Cjelokupan članak pročitajte OVDJE.
