Iako se vjerovalo da šesti paket sankcija EU, koji se odnosi na uvoz ruske nafte, neće dovesti do restrikcija ovog energenta, sada smo dobili informaciju koja donosi potpuni obrt.

– Nema više ruske nafte za nas – rekao je jučer predsjednik Aleksandar Vučić.

Srbija tako od 1. novembra neće moći da se snabdeva ruskom naftom preko Jadranskog naftovoda (JANAF) odnosno preko bilo koje luke ili morskim putem.

Sva sirova nafta koju Srbija uvozi dolazi tankerima do Omišlja na Krku i otuda se preko Jadranskog naftovoda transportuje za Srbiju na rijeci Dunav. Odatle se preko Novog Sada nafta transportuje do rafinerije u Pančevu gdje se dalje prerađuje.

Do prije nekoliko mjeseci gotovo dvije trećine nafte dobijali smo iz Iraka – oko 45 odsto ukupne količine uvoza. Iz Kazahstana nam je dolazilo 10 odsto nafte i iz Norveške oko 1 posto. Iz Rusije je tankerima stizalo u prosjeku oko 15 posto nafte koja je posljednjih mjeseci bila inače značajno jeftinija na tržištu.

Upravo njena cijena, ali i strepnje od mogućih sankcija, bile su razlog što je Srbija u prethodnom periodu značajno povećala uvoz sirove nafte iz Moskve sa prošlogodišnjih 16 na čak 60 posto. Zbog toga je i značajno smanjen uvoz iz Iraka iz koga je prošle godine stizalo čak 47 posto sirove nafte, ali i Kazahstana koji je na srpskom tržištu bio zastupljen sa 10 posto.

Sa ovom mjerom EU, Srbija je primorana da naftu pribavljasa drugih tržišta što znači da će i za uvoznike i u krajnjoj meri malim potrošačima trošak za naftu i njene derivate biti veći. Da je to tako pokazuje i podatak po kome je iračka nafta u prethodnom periodu bila i više od 30 dolara skuplja od ruske po barelu. Činjenica je međutim i da je nafta berzanska roba i da cijena isključivo zavisi od ponude i tražnje.

Ako se zna da će na iračko, ali i druga tržišta morati da se usmjere i druge države iz Evrope koje su “crno zlato” uvozile iz Rusije, onda bi to lako moglo da znači i veću potražnju, ali i cijenu.

Šta je JANAF?

Jadranski naftovod je izgrađen 1979. godine kad je prvi tanker sa sirovom naftom stigao na terminal Omišalj na ostrvu Krk. To je tada bio dio Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. JANAF-om se distribuira nafta za potrebe rafinerija u Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Mađarskoj, Slovačkoj i Češkoj Republici.
Miloš Zdravković, stručnjak za energetsku efikasnost, rekao je nedavno da će Srbija morati opet da se usmjeri ka nafti iz Iraka i Kazahstana i da taj zaokret može dovesti do nekih poremećaja.

– Nafta je berzanska roba što znači da cijenu određuju ponuda i tražnja. U ovom slučaju, kad će ruske nafte biti manje, posljedice bi mogle biti pritisak na tražnju, a to bi moglo da dovede i do veće cijene na berzi – ocijenio je Zdravković.

Zabrana uvoza inače odnosi se na naftu koja se doprema brodovima, a od te mjere su privremeno izuzete zemlje koje nemaju izlaz na more poput Mađarske, Bugarske, Češke i Poljske.

Srbija će morati da nađe način i da dopre do drugih država OPEK-a. Organizaciju zemalja izvoznica nafte čine Irak, Alžir, Indonezija, Iran, Kuvajt, Libija, Nigerija, Katar, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Venezuela. (Kurir.rs/Blic)