Najnovije istraživanje u Grčkoj pokazalo je da se smanjio broj grčkih državljana, a povećala strana populacija.
Rezultati istraživanja također pokazuju da starenje stanovništva općenito može imati negativne posljedice na penzioni i zdravstveni sistem te se dodaje da se problem može riješiti integracijom migranata u ekonomski i društveni život.
Prema podacima koje je prikupio reporter AA iz izvještaja “Doprinos stranaca prirodnom priraštaju Grčke (2009-2020)”, koji su zajednički objavili Vironas Kocazamanis, predavač na Univerzitetu u Thessalyju i Anastasia Kostaki, predavačica na Univerzitetu u Atini, godišnji broj umrlih je veći od broja rođenih od 2010. godine, a broj stanovnika Grčke konstatno se smanjuje.
Dok je broj stranaca koji su živjeli u zemlji u 1991. godini iznosio oko 200.000, ova brojka, koja se brzo povećala u posljednjih 30 godina, procjenjuje se da je dostigla oko 900.000.
U studiji, u kojoj su grafički prikazane stope smrtnosti i nataliteta za period 2004-2020, navodi se da je stopa smrtnosti grčkog stanovništva u zemlji u tom periodu bila veća od broja rođenih, a kod stranog stanovništva je zabilježena potpuna suprotna situacija.
U periodu od 2009. do 2020. godine broj stranaca, čija se populacija između kreće između 810.000 i 940.000, u ukupnom stanovništvu iznosi 7,4 do 8,4 posto.
Ako se posmatra prosječna starosna dob u ovom periodu, važno je napomenuti da je prosječna starosna dob stranaca između 32,2-33,7 godina, dok je prosječna starosna dob Grka od 42,6 do 45,5 godina.
Ukupan broj stanovnika smanjen je za 252.163 u periodu 2009-2020.
Među stranim državljanima prosječna starosna dob i natalitet veći su nego kod grčkih državljana.
“Doprinos stranaca je bio prilično značajan. Nakon većeg broja umrlih u odnosu na rođene u društvu, oni su ograničili pad stanovništva”, navodi se u studiji.
– Demografski problem tempirana bomba
Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis se u govoru na konferenciji “Demografija – veliki problem” u junu osvrnuo na probleme koje smanjenje broja stanovnika može izazvati na penzioni sistem i iznio podatke iz istraživanja na ovu temu.
Mitsotakis je tada rekao da nije slučajno što su stručnjaci uporedili demografski problem sa “tempiranom bombom”.
“Njegov kronometar je bomba koja se brzo aktivira i moramo je deaktivirati na vrijeme, koracima koji pretvaraju legitimne zabrinutosti u inicijativa usmjerena ka cilju”, kazao je grčki premijer.
Ističući da je smanjen broj ekonomski aktivnih građana, Mitsotakis je rekao da starenje stanovništva može imati negativne posljedice na socijalno osiguranje i zdravstveni sistem.
Kako je kazao, grčka populacija smanjila se za oko 450.000 u deset godina nakon 2011. godine, ponajviše zbog razlike u broju umrlih i rođenih te zbog odliva mozgova tokom duboke ekonomske krize.
Mitsotakis je istakao da bi, ako se ne poduzmu mjere, stanovništvo Grčke moglo 2050. godine pasti ispod devet miliona i da će svaka treća osoba biti starija od 65 godina te da država stoga mora zauzeti sveobuhvatan pristup ovom problemu.
Naglasio je da redovni migranti mogu biti dio rješenja za probleme potreba za radnom snagom i smanjenja stanovništva u procesu proizvodnje u zemlji.
Prema podacima o populaciji koje je objavio Statistički institut Grčke (ELSTAT) 2011. godine, stalno stanovništvo u zemlji je iznosilo 10.816.286. Prosječna starost stanovništva, od čega 51 posto čine žene, je 41,9 godina.
Više od polovine stranaca koji žive u Grčkoj su albanskog porijekla, dok su ostali stranci uglavnom bugarskog, rumunskog, pakistanskog i gruzijskog porijekla.
Prosječan životni vijek u Grčkoj je 82 godine.
