Kako piše portal Znanost.geek.hr svaka vlas kose na glavi ima dva važna dijela. Jedan dio je osovina – onaj dio koji raste van, a drugi je korijen, prisutan ispod skalpa (kože na glavi) koji čvrsto drži vlas.

Skup tkiva koji okružuje korijen svake vlasi zove se folikul. Oni sadrže stanice pigmenta u različitim količinama i proizvode melanin, kemikaliju koja je odgovorna za boju naše kože, bila ona blijeda ili tamna. Na isti je način odgovorna za boju kose koja potpuno ovisi o količini melanina u folikulu i stoga određuje boju, smeđu, crvenu, plavu itd.

Te stanice pigmenta koje su prisutne u folikulu umiru s godinama. Što ima manje melanina u folikulu, boja je svjetlija, bijela, srebrna i siva, jer korijen nema dosta melanina kako bi održao tamnu boju kose.

Kosa ne sijedi samo u starijoj dobi, već i u mlađoj, u tridesetima i četrdesetima, no i u dvadesetima. U tim slučajevima kosa sijedi zbog genetskih razloga što znači da će djetetova kosa početi sijediti otprilike u istoj dobi kad je kosa njegovih roditelja i baka i djedova počela sijediti. Potrebno je otprilike deset godina da kosa potpuno posijedi od trenutka kad se pojavi prva sijeda vlas.

Genetika je najjači razlog sijede kose no također ima još nekih rjeđih uzroka sijede kose poput lošeg zdravlja, uzimanja manje hranjivih tvari, slabokrvnosti, manjka vitamina B, poremećaja štitnjače itd. Pušenje također uzrokuje sijedenje jer smanjuje količinu kisika u našem tijelu. Osobe koje uzimaju terapiju protiv AIDS-a i tumora također se suočavaju s problemom sijede kose.

Neki ljudi vjeruju da i šok, napetost i stres također uzrokuju sijedu kosu, no naučnici se s time ne slažu. Još neki od razloga sijede kose su i klimatske promjene i zagađenje okoliša.

(Tuzlanski.ba)