Satoshi Kanazawa i Kajai Perina, autori studije ‘Why night owls are more intelligent’, tvrde da su ljudi koji su ‘noćne ptice’, možda inteligentniji od onih koji ustaju rano zbog sposobnosti kontrole nad vlastitim bioritmom.

– Za većinu životinja vrijeme spavanja i budnosti određeno je prirodnim okolnostima, a sinkronizirano cirkadijalnim ritmom koji nadzire ciklus spavanja kao i sve ostalo. Međutim, ljudi imaju jedinstvenu sposobnost da kognitivno nadjačaju svoj unutarnji biološki sat i njegove ritmičke učinke. Iako postoje neke individualne razlike u cirkadijalnom ritmu, gdje su neki pojedinci više noćni tipovi od drugih, ljudi su u osnovi dnevni tipovi jer se uvelike oslanjali na vid za navigaciju – pojasnili su.

Kažu kako su naši preci evolucijski bili skloniji osluškivanju bioritma i sukladno s time su išli spavati i budili se, što mnogi i danas smatraju dobrom navikom. Međutim, u današnje vrijeme ljudi sami određuju kada im je vrijeme za spavanje i buđenje, neovisno o cirkadijalnom ritmu, neki manje neki više.

– Naši su preci na spavanje išli rano i rano ustajali, a ako odstupamo od ove norme, znači da smo usklađeniji s modernim životom, a to je samo po sebi znak inteligencije – tvrde autori studije.

Ipak, na umu treba imati i detalj da u današnje vrijeme ljudi ostaju duže budni zbog umjetne rasvjete dok su u davna vremena naši preci išli spavati brzo nakon zalaska sunca jer po mraku nisu mogli ništa raditi, a ustajali su rano, s prvim zrakama sunca, kako bi iskoristili svjetlo dana za sve što treba napraviti za preživljavanje.

‘Večernji tipovi su više ekstroverti i imaju tendenciju da budu pjesnici’

I istraživači na Univerziteta u Madridu pozabavili su se ovom temom i otkrili da ljudi ‘noćne ptice’ postižu bolje rezultate na testovima inteligencije od onih koji rano idu spavati i rano se ustaju.

– Večernji tipovi su više ekstroverti i imaju tendenciju da budu pjesnici, umjetnici i izumitelji, dok su jutarnji tipovi često službenici i knjigovođe – rekao je Jim Horne, profesor psihofiziologije na britanskom Univerzitetu Loughborough. 

– Ako imamo jasnu želju i slušamo svoje tijelo, kao što je odbijanje ustajanja ujutro, to znači da smo neovisni, a ljudi koji slijede svoje strasti i pokazuju jasne znakove su kreativniji i smišljaju vlastita rješenja – nadovezali su se Satoshi Kanazawa i Kajai Perina.

Osim njih, i istraživači sa Univerziteta u Liegeu u Belgiji su proučavali ljude koji su skloniji noćnim aktivnostima te one koji su aktivniji ranije ujutro. Mjerili su im aktivnost mozga, sat i pol nakon buđenja i 10 nakon sati buđenja.

U testiranju nakon sat i pol od buđenja, pojedinci koji idu spavati rano i rano ustaju kao i oni koji su ‘noćne ptice’ – bili su podjednako produktivni. Ali, deset sati nakon buđenja, ljudi ‘noćne ptice’ bili su produktivniji od ranoranioca.

‘Noćne ptice’ više zarađuju

I istraživači sa Univerziteta u Southamptonu promatrali su obrasce spavanja kod 1229 muškaraca i žena, kao i njihove socioekonomske okolnosti.

Istraživanje je pokazalo da su ljudi, koji su išli na spavanje oko ponoći i ustajali nakon osam sati ujutro, imali veće prihode i bili su sretniji – vodili su ugodniji život u usporedbi s ranoraniocima.

Ipak, i dulje spavanje ima svojih granica. Istraživanje je, također, pokazalo da su pojedinci, koji su provodili 12 i više sati u krevetu, bili pod većim rizikom od preuranjene smrti. Ljudi s najnižim rizikom bili su oni koji su spavali osam sati, prenosi 24sata piše Reader's Digest.