Čim zahladi, počne vam nekontrolirano curiti iz nosa, a iz očiju suziti? To može biti itekako dosadno i neugodno, ali kada saznate zbog čega se to događa, ipak će vam manje smetati. Provjerite na koja se to tri (ne)očekivana načina naše tijelo prilagođava i najvećim minusima.
1. Curenje iz nosa
Gotovo 90 posto ljudi za hladnoća doživi curenje iz nosa. Riječ je o rinitisu izazvanom hladnoćom, a do njega dolazi zbog nastojanja tijela da nam se – ne smrznu pluća.
Živci unutar nosa osjete dolazak hladnog zraka te stimuliraju zagrijavanje krvotoka i izlučivanje sluzi te hladan zrak koji udahnemo pretvori u vlažnu paru. Dok dođe do stražnje strane nosa, zagrije se na 26 stepeni, zbog čega nema opasnosti od toga da zaledi pluća.
Istraživanja su utvrdila da ljudski nos kod velikih hladnoća može proizvesti i do 400 mililitara sluzi dnevno. Rezultat toga je dosadno curenje iz nosa. Lijekovi za smanjivanje kongestije mogu zaustaviti curenje, ali na taj način remete i ovaj mehanizam obrane organizma od hladnoće. Zbog toga je najbolje jednostavno sa sobom nositi maramicu.
2. Suzenje iz očiju
Suze koje nam odjednom zamute vid mogu biti neugodna pojava, ali i to se za hladnoga vremena događa s dobrim razlogom: kako oči ne bi postale suhe, što može biti bolno, pa i štetno.
Na velikim minusima, uljna supstanca koja pomaže u stvaranju zadnjeg sloja tanke mokre prevlake koja prekriva oči, postane pregusta i kruta, zbog čega se ne može ravnomjerno rasporediti po površini oka. Kao rezultat, oči mogu postati suhe i bolne. Kako bi se vlaga kompenzirala, suzni kanali počnu proizvoditi više suza. Na duge staze to štiti oči, iako se u tom trenutku čini kao neugodna pojava koja predstavlja samo smetnju.
3. Toplina kao obrana od melanholije
Zbog čega se za hladnog vremena češće osjećamo mrzovoljno i nedruštveno? I zaista, naše raspoloženje može se promijeniti ovisno o temperaturi. Psiholozi s Yalea otkrili su da su ljudi koji igraju društvene igre u kojima je potrebna suradnja značajnije skloniji vjerovati jedni drugima ako im je toplo, a ne hladno.
Rezultati eksperimenta u kojem se skenirao mozak ispitanika objašnjavaju zašto je tako. Dr. Tristen Inagaki, istraživač sa Univerziteta u Pittsburghu, smjestio je volontere u skener za magnetsku rezonancu te od jedne grupe tražio da čitaju topla pisma od prijatelja i obitelji, a od drugih da drže grijuće pakete u rukama.
U obje situacije aktivirala su se ista dva područja mozga: ventralni striatum, koji se povezuje s aktiviranjem pozitivnih emocija, te središnji dio insule, koji se povezuje s osjećajima povjerenja, privrženosti i nagrade.
Naučnicii kažu da takva podudarnost nije slučajna. Poznato je da i bebe povezuju toplinu s osjećajem ugode i zagrljajima, a hladnoću sa zanemarivanjem koje im može ugroziti život.
Naučnici su ustanovili i da se kronično usamljeni ljudi mnogo češće kupaju u toplim kupkama i tuševima nego što je uobičajeno. Čini se da im toplina uspije ublažiti emocionalnu bol zbog osjećaja izolovanosti od drugih. (Tuzlanski.ba)
