Svake godine stotine hiljade ljudi doživi bolest izazvanu hranom, više od sto hiljada ih je hospitalizirano, a preko tri hiljade njih premine od prehrambenih artikala.

Svi trebamo jesti, ali ono što kupujemo u supermarketu može nas razboljeti ako nismo pažljivi. Evo što stručnjaci za sigurnost hrane ne kupuju u trgovinama i zašto biste trebali razmisliti o izbjegavanju ovih proizvoda, prenosi Yahoo.

Narezano voće

Mnoštvo svježeg voća narezanog u supermarketu nije siguran izbor prema Darinu Detwileru, predsjedavajućem Programa sigurnosti hrane Nacionalnog udruženja za zdravlje okoliša i autoru knjige

“Sigurnost hrane: prošlost, sadašnjost i predviđanja”. Iako je zgodno kupovati već narezano voće, ‘praktičnost ne bi trebala biti prioritet ispred zaštite nas i naše obitelji’, rekao je.

Detwiler je objasnio da je vidio radnike u odjelu s proizvodima kako čiste pod, ne peru ruke, zatim režu i pakuju voće. Objasnio je da radnici u supermarketima pripremaju hranu kao što je svježe voće ‘tamo gdje nalazimo probleme s kontaminacijom, unakrsnom kontaminacijom i produženim vremenom kada hrana više nije sigurna, a patogeni rastu prije nego što je uopće kupimo’.

Jagdish Khubchandani, profesor javnog zdravlja na Univerziteta New Mexico State koji se specijalizirao za sigurnost hrane, dodao je da ne postoji jednostavan način da se utvrdi jesu li ovi proizvodi neprikladni za konzumaciju, na primjer, jesu li pokvareni, ustajali ili fermentirani’, sve dok ih ne donesete kući i otvorite pakovanje.

Gotova jela

Još jedno mjesto na kojem patogeni mogu rasti je kuhana hrana gotova za konzumaciju u odjeljcima samoposluživanja u supermarketima. Ova se hrana obično priprema u supermarketu i namijenjena je za konzumaciju odmah iz posude. Detwiler je objasnio da je teško pripremljenu toplu hranu držati toplom, a hladnu hranu hladnom. Ta se hrana često skladišti u ‘opasnoj zoni’, odnosno između 5 i 60 stepeni. Kada je hrana u ‘opasnoj zoni’, bakterije se mogu brzo razvijati – pogotovo ako je tamo duže od dva sata.

Gotova hrana pripremljena u supermarketu također stvara rizik od ‘unakrsne kontaminacije prljavim rukama’ i izaziva zabrinutost za alergene, rekao je Detwiler, ‘Ova situacija s ‘hibridnim’ maloprodajnim restoranom jedan je od onih praktičnih artikala koji povećavaju prodaju, a istodobno povećavaju rizike povezane sa značajnim propustima u sigurnosti hrane’.

Salata u vrećicama

Postoji ‘previše izbijanja i povlačenja te nedostatak transparentnosti’ kada je u pitanju zelena salata u vrećicama, rekao je Detwiler. Vidio je kako ‘trgovine mješovitom robom pakiraju vlastitu mješavinu lisnatog povrća i nemaju pojma koliko je glavica zelene salate u vrećici niti odakle dolaze’. Zbog nekoliko izbijanja E. coli i listerije povezanih sa salatom u vrećicama, Detwiler preporučuje da kupite cijelu glavicu salate i sami je operete. ‘Zašto bismo i dalje, nakon svih ovih incidenata, više samo otvarali vrećicu miješanog, gotovog za jelo ‘prethodno opranog’ lisnatog povrća?’, upitao je, ponovno napomenuvši da praktičnost nikada ne bi trebala nadjačati sigurnost hrane.

Većina delikatesnih proizvoda

Khubchandani također izbjegava većinu artikala na pultu delikatesa, a Detwiler ‘nije ljubitelj kupovine piletine ili mljevene junetine na pultu s mesom’. Prema Detwileru, zaposlenici često znaju malo o sigurnosti hrane, ne slijede pravilo ‘prvi ušao, prvi izašao’, nemaju pojma odakle je proizvod došao, niti koliko je dugo tamo.

Khubchandani je dodao da zaposlenici koji pripremaju ovu hranu mogu doći na posao bolesni, možda neće slijediti najbolju praksu kada je u pitanju higijena i možda neće paziti na kontrolu temperature u delikatesnoj kutiji. ‘Iako postoje propisi za zaštitu robe na šalterima, problemi su rašireni i prilično česti’, rekao je Khubchandani.

Detwiler je dodao da budući da potrošači obično ne mogu vidjeti naziv robne marke na ambalaži mnogih artikala delikatesa, ne postoji način da se utvrdi odakle je zapravo došao i povlačenje ne bi bilo uspješno, jer ne bismo imali datume ili šifre serije od proizvođača. Umjesto kupnje na šalteru delikatesa, Detwiler preporučuje kupovinu paketa s oznakom naziva firme, datuma i kodova serije te pripremu delikatesnih namirnica kod kuće.

Dinja

Godine 2011. dinja je bila izvor nacionalne epidemije listerije koja je ubila najmanje 33 i razboljela 147 ljudi u SAD-u. ‘Ovo je bila jedna od najsmrtonosnijih epidemija bolesti izazvanih hranom u zemlji’, rekao je Detwiler. Dinja je posebno sklona izazivanju bolesti koje se prenose hranom jer ima vanjski dio koji se ne može adekvatno očistiti da ubije patogene, a pH iznutra je na razini koja podržava brzi rast patogena. Kada potrošači režu dinju nožem, bakterije na koži dinje zagađuju unutrašnjost ploda i brzo rastu. Za one koji ne mogu odoljeti dinji, Detwiler je rekao da ne spremaju ostatke jer više vremena znači veći rast patogena. Svim potrošačima savjetuje da se klone dinje koja se poslužuje u restoranima, prenosi Večernji