Većina ljudi sada se oslanja na svoje pametne uređaje kada rade popis za kupovinu, bilješke ili kalendarske podsjetnike. No pokazalo se da njihovo korištenje za sve što želimo zapamtiti i nije baš najpametnije.
Znatan broj dokaza pokazuje da rukopis potiče različite i složenije moždane veze koje su ključne za kodiranje novih informacija i formiranje sjećanja.
Najnovija istraživanja koja podržavaju ovu ideju objavljena su prošlog mjeseca u časopisu Frontiers in Psychology. Istraživači u Norveškoj zamolili su univerzitetske studente da napišu pojedinačne riječi s pomoću digitalne olovke na zaslonu osjetljivom na dodir ili koristeći jedan prst za tipkanje, a električnu aktivnost u mozgu mjerili su s pomoću EEG-a.
Otkrili su da su obrasci povezivanja mozga daleko razrađeniji i rašireniji kod sudionika koji su pisali rukom u usporedbi s onima koji su tipkali. To sugeriše da precizno kontrolisani pokreti ruke koji se javljaju u toku pisanja dovode do prostornih i vremenskih obrazaca u mozgu koji potiču učenje.
Ovo istraživanje nadovezuje se na veliki broj prethodnih istraživanja koja otkrivaju da rukopis aktivira mozak na način na koji to ne čine drugi oblici bilježenja informacija.
Značajno bolji rezultati
Sistemski pregled iz 2022. kombinirao je podatke iz 33 studije kako bi procijenio je li ručno pisanje bilješki u odnosu na tipkanje djelovalo na uspješnost studenata na testovima. Pregledom je utvrđeno da su studenti koji su pisali rukom pisane bilješke postigli značajno bolje rezultate u usporedbi s učenicima koji su pisali bilješke.
I istraživanje japanskih naučnika iz 2021. otkrilo je da su sudionici koji su podatke o kalendarskim događajima bilježili na papirnate kalendare pokazali veću moždanu aktivnost (kada su se kasnije pokušali sjetiti pojedinosti o informacijama) od ispitanika koji su iste informacije bilježili na pametni telefon.
Osim toga, sudionici koji su pisali u svoje kalendare prisjetili su se informacija 25 puta brže od onih koji su ih upisali u pametni telefon.
I mnoga ranija istraživanja pokazuju da je rukopis bitan u razvoju dječjeg mozga. Ovo istraživanje tražilo je od petogodišnje nepismene djece da pišu, tipkaju i crtaju slova dok su bila podvrgnuta funkcionalnom MRI skeniranju. Učenici koji su pisali rukom bili su jedini koji su pokazali aktivnost mozga u dijelu koji se koristi za učenje čitanja. (Ordinacija.hr)
