Ako provodite šest ili više sati dnevno sjedeći ili ležeći i inače nemate fizičku aktivnost u svojoj rutini, vi po definiciji vodite sjedilački način života.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) to može imati ogroman uticaj na vaše zdravlje i dugovječnost, udvostručujući rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2 i pretilosti. Također, može “povećati rizik od raka debelog crijeva, visokog krvnog pritiska, osteoporoze, poremećaja lipida, depresije i tjeskobe”.
No stižu i za vas dobre vijesti. Novo istraživanje kaže da čak iako sjedite cijeli dan, recimo za radnim stolom, postoje načini da ublažite negativne posljedice i živite duže, piše BestLife.
Evo kako živjeti zdravije, uprkos dugim razdobljima sjedenja, tvrde stručnjaci.
Milioni uzroka smrti širom svijeta pripisuju se sjedilačkom načinu života
Problem sjedilačkog načina života rašireniji je nego što mislite, prenosi Tuzlanski.ba.
“60 do 85 posto ljudi u svijetu (i iz razvijenih i zemalja u razvoju) vode sjedilački način života, što ga čini jednim od ozbiljnijih, ali nedovoljno riješenih javnozdravstvenih problema našeg vremena,” upozorava zdravstvena uprava.
Zapravo, SZO primjećuje da se više od dva miliona smrti, svake godine, pripisuje fizičkoj neaktivnosti. Ovo stavlja sjedilački način života među 10 najvećih i najčešćih uzroka smrti i invaliditeta u svijetu.
Nedavna istraživanja naglašavaju kako sjedenje povećava rizik od smrt
Sjedenje od šest sati može zvučati pretjerano, ali istraživanja pokazuju da mnogi ljudi dnevno sjede mnogo duže. Zapravo, nedavno istraživanje objavljeno u British Journal of Sports Medicine, imalo je za cilj promatrati otprilike 12.000 pojedinaca, otkriveno je da su samo 5.943 osobe sjedile manje od 10.5 sati dnevno, dok je 6.042 sjedilo 10.5 sati ili više.
Pojedinci koji su sjedili više od 12 sati dnevno bili su izloženi najvećem riziku od štetnih uticaja na zdravlje. Ta skupina je zabilježila 38 postotni porast rizika od smrtnosti, u usporedbi s onima koji su sjedili osam sati dnevno ili manje.
Vježbanje od 22 minute dnevno može ublažiti posljedice
Sada dobre vijesti. Čak i među ljudima koji su najviše sjedili, koncentracija umjerene do snažne tjelovježbe u trajanju od najmanje 22 minute dnevno neutralizirala je posljedice dugotrajnog sjedenja. Čak je pomoglo smanjiti rizik od prerane smrti ili invaliditeta među pojedincima u sprovedenom istraživanju.
Ako se svakodnevno obavlja, ova količina tjelovježbe iznosi nešto više od 150 minuta sedmično, ispunjavajući kvotu tjelesne aktivnosti koju preporučuju Centers for Disease Kontrola i prevencija (CDC).
Više je bolje – posebno kada ostatak dana provodite sjedilačkim načinom života
Sve dok su ljudi vježbali barem 22 minute u nekom trenutku u danu, smanjili su rizik od smrti bez obzira na sate koje su proveli sjedeći, kažu istraživači. Međutim, tim napominje da bi povećanje količine ili intenziteta tjelovježbe moglo dodatno ublažiti negativne posljedice sjedenja.
Zato, ako imate tendenciju dugo sjediti, možda bi bilo posebno vrijedno izazova kada to radite: pokrenuti se. Ako ostanete dosljedni i podignete svoju vježbu na viši nivo, to bi vam moglo spasiti život.
